Medicina

Okupljanja kao glavni okidač širenja Covid-19

A man wearing a protective mask walks next to travellers as they queue up to board a boat at Stranvagen in Stockholm on July 27, 2020, during the novel coronavirus / COVID-19 pandemic. - Although the use of face masks has become taken for granted in many parts of the world, authorities of the Nordic countries (Sweden, Denmark, Norway, Finland and Iceland) and their more than 25 million inhabitants still defy the use of face masks to curb the spread of the virus. (Photo by Jonathan NACKSTRAND / AFP) (Photo by JONATHAN NACKSTRAND/AFP via Getty Images)

Okupljanja  u lokalima, crkvama, kruzerima, pa čak i u Bijeloj kući pokazala su se kao događaji  koji umnogome pospješuju širenje  zaraze Covid-19, na  desetine ili na čak stotine ljudi što predstavlja potencijal da se bolest naširoko prenese užurbanim i dramatičnim tempom.

Stručnjaci ukazuju da su velike grupe zaraženih više od ekstremnih odstupanja u odnosu na propisane mjere predustrožnosti, te da su glavni pokretač prenosa pandemije, prenosi “Sajens alert”.

Nova istraživanja su utvrdila da se infekcija  ne širi jednako u populaciji, već u ekstremima i da se može uporediti sa principom, ili sve ili ništa.  Velik broj obavljenih  studija ističe da većina zaraženih  Covidom-19 jedva prenese bolest nekom drugom. Međutim  novi slučajevi zaraze, mogu prouzrokovati formiranje  novih žarišta, koji  dodatno pojačava epidemiju.

“A onda virus može da zarazi 10, 20, 50 ili više ljudi” , izjavljuje Bendžamin Olthaus, istraživač Instituta za modelovanje bolesti.

Ovo  je  u skladu sa “pravilom 80-20” epidemiologije, koji ukazuje da 80 odsto slučajeva dolazi od samo 20 odsto inficiranih, ali Olthaus napominje  da je Covid-19 možda još ekstremniji, sa 90 odsto slučajeva koji potencijalno dolaze od svega 10 odsto zaraženih.

Proces prenosa može se poistovijetiti sa  bacanjem šibice na gomilu suvog drveta.

“Ukoliko  bacite jednu, ništa se ne dešava. Bacite drugu, nema plamena. A onda  bacite još jednu, i tada se sve zapali”, navodi Olthaus, dodajući da u slučaju novog virusa SARS-CoV-2 to može da znači: “Iako je teško da se uspostavi na novom mjestu, jednom kad se to desi širi se rapidno i nadaleko”.

Super zarazni događaji dominirali su medijima od početka svjetske pandemije. Naročito je popularan, slučaj eksplozije korone u odmaralištu Išgl u Austriji, zabilježen početkom ove godine, za koje se smatralo žarištem zaraze ne samo u toj zemlji već i u Evropi. Zatim je u februaru  kruzer “Dajmond princes” sa svojih 4.000 putnika bio nedjeljama u karantinu u luci u Japanu dok je broj zaraženih na brodu rastao, došavši do 700.

Virus je ušao i u Bijelu kuću, uprkos svim mjerama da se to spriječi. Bilo koji vid  političkih okupljanja, biznis konferencija i sportskih dešavanja, sve je to djeluje kao inkubator zaraze, koji podstiče porast novooboljelih slučajeva.

Studija američkih istraživača objavljena u “Science” u septembru otkrila je da je u prenosu korona virusa “predominantno super širenje zaraze”.

Epidemiolog Svjetske zdravstvene organizacije, Marija van Kerhov, je u oktobru na na  Twitter-u rekla da je, super širenje glavna odlika Covid-19, što je takođe primjećeno kod mnogih infektivnih bolesti.

Naučnici još uvijek  ne znaju zašto dolazi do tih super zaraznih dešavanja, da li su u pitanju biološki faktori ili nešto drugo, ali ono što je poznanica, je da ljudi mogu da šire infekciju, iako sami nemaju simptome, u uslovima loše provjetrenih, natrpanih prostorija, on može da se kreće nekontrolisano.

Studijsko istraživanje objavljeno ovog mjeseca u naučnom časopisu “Nature” pokazalo je da je većina zaraženih u SAD-u, “zakačila” virus u restoranima, teretanama i kafićima, mjestima predviđenim za javna okjupljanja. Naučnici su na  osnovu podataka prikupljenih sa mobilnih telefona 98 miliona ljudi otkrili da je oko deset odsto dešavanja odgovorno za preko 80 odsto slučajeva zaraze.

Send this to a friend