Medicina

Šta podstiče antivakserske stavove?

Foto: IJZ

Kognitivni ili spoznajni faktori, uključujući bolje sposobnosti analitičkog zaključivanja, više naučno zaključivanje i više kognitivne funkcije, povezani su s pozitivnim stavovima prema vakcinama, pokazalo je istraživanje japanskih naučnika “Naučna pismenost povezana sa stavovima prema vakcinama protiv COVID-19”. Oni s višim u odnosu na niži obrazovni nivo obično se manje dvoume o vakcinaciji protiv COVID-19, piše RSE.

U svijetu je zaključno s 10. januarom 2022. godine dato oko 9,4 milijardi doza vakcina protiv COVID-19.

Međutim, značajan je broj onih koji i dalje odbijaju vakcine. Kao jedan od razloga, stručnjaci iz Australije navode i neuspješno shvaćtanje osnovnih matematičkih i kritičkih koncepata, odnosno nepravilno tumačenje statističkih podataka koje potiče histeriju antivaksera.

Šta sve utiče na stavove o vakcinaciji?

Brojna istraživanja pokazala su da su nivoi obrazovanja povezani s odbijanjem ili oklijevanjem kad je riječ o vakcinaciji protiv COVID-19.

Osim toga, kognitivni faktori, uključujući više vještine analitičkog zaključivanja, veće vještine naučnog zaključivanja (sposobnost razumijevanja statističkih informacija kao što je “uzročnost naspram korelacije”) i više kognitivne funkcije (mjereno različitim kognitivnim testovima uključujući verbalno deklarativno pamćenje) bili su povezani s pozitivnim stavovima prema vakcinama protiv COVID-19.

Ovi nalazi sugerišu da bi naučna saznanja mogla biti povezana sa stavovima o vakcinama protiv COVID-19,pišu japanski naučnici u pomenutoj studiji.

Oni su u studiji ispitivali ulogu naučne pismenosti na stavove prema vakcinama protiv COVID-19 i preventivno ponašanje.

Naučna pismenost je kognitivni faktor koji prikazuje objektivno znanje o nauci.

Model informacijskog deficita pretpostavlja da nedostatak naučne pismenosti pridonosi negativnim stavovima prema nauci.

Na primjer, oni koji imaju niže ocjene naučne pismenosti skloni su pokazivati negativne stavove prema vakcinama.

U studiji je učestvovalo 500 Japanaca, a rađena je kao online anekta. Objavljivanje studije odobrio je Univerzitet Tohoko.

Stepen naučne pismenosti mjeren je objektivnim znanjem o nauci. Učesnici su odgovarali na 15 tačno-netačno pitanja (npr. “elektroni su manji od atoma”). Takođe su ocjenjivali svoje znanje o različitim naukama.

Stavovi prema vakcinama protiv COVID-19 mjereni su s tri stavke. Učesnici su odgovorili na svoju namjeru vakcinacije protiv COVID-19, povjerenje u vakcine protiv COVID-19 i percipiranu efikasnost vakcina na Likertovoj skali od sedam tačaka (1 = nimalo, 7 = jako).

Odgovarali su na pitanja o drugim preventivnim mjerama, poput maski ili fizičke distance, ali i o tome koliko se plaše COVID-19.

Svi rezultati pokazali su da je naučna pismenost pozitivno povezana sa stavovima prema vakcinama.

Rezultati su takođe pokazali da je percipirano vlastito znanje o vakcinama protiv COVID-19 u pozitivnoj korelaciji sa stavovima prema vakcinama.

“Moguće je da nivoi obrazovanja utiču na naše glavne nalaze. Drugim riječima, odnosi između naučne pismenosti i stavova prema vakcinama mogli bi odražavati i nivo obrazovanja. Kako bismo testirali ovu mogućnost, ponovno smo sproveli glavne analize uključujući nivo obrazovanja kao kovarijantu. Rezultati dodatnih analiza pokazali su da ključni nalazi ostaju značajni i nakon kontrole nivoa obrazovanja”, napisali su naučnici.

Zaključuju da je u borbi protiv COVID-19 važno promovisati primjenu vakcina i preventivno ponašanje, ali i više edukovati građane.

Antivakseri i matematika

Slično razmišljaju i u Australiji, gdje stručnjaci zaključuju da neuspješno shvatanje osnovnih matematičkih i kritičkih koncepata potiče histeriju antivaksera.

Zbog toga, piše Adelaide.now, stručnjaci pozivaju na bolje poučavanje u školama i kampanju javnog obrazovanja za odrasle.

Stručnjaci iz Južne Australije kažu da je previše ljudi podložno zabludi da vlada “pandemije vakcinisanih” jer je više vakcinisanih u bolnici.

Ovo je objašnjeno kao “zabluda osnovne stope” jer je zajednica u velikoj mjeri vakcinisana – gotovo 90 odsto u ovom dijelu Australije – tako da je stopa hospitalizacije zapravo mnogo puta veća među nevakcinisanom populacijom koja je znatno manja.

Stručnjak za primijenjenu matematiku na Univerzitetu Adelaide, vanredni profesor Lewis Mitchell rekao je da je pandemija predstavljala glavnu priliku za podizanje nivoa matematičke pismenosti.

“Nikad nismo čuli ljude na vijestima i u društvu da toliko govore o eksponencijalnom rastu, vjerovatnoći i matematičkom modeliranju”, rekao je.

“Dakle, samo izloženost ovakvim idejama zapravo je pozitivna stvar. I nadamo se da će potrajati.”

Rekao je da bi volio vidjeti kampanju javnog obrazovanja koja će podstaknuti dublje razumijevanje ovih koncepata i nastojati da se “stvarna, opipljiva iskustva” poput pandemije ugrade u školski kurikulum.

Vanredni profesor Mitchell rekao je da je borba protiv dezinformacija koje se šire društvenim mrežama takođe važna kroz bolje poučavanje kritičkog mišljenja.

“Teorije zavjere i… slogani od tri riječi funkcionišu jer su jednostavne priče koje vjerovatno potvrđuju pređašnje uvjerenje koje imate i na površini izgledaju uvjerljivo”, rekao je.

“I ne trebaš previše razmišljati. Možete prihvatiti nešto, a da to ne preispitujete previše.”

Suočavanje s činjenicama i dokazima, s druge strane, zahtijevalo je sposobnost “nešto duljeg razmišljanja o brojevima i proporcijama”.

“Lako je ne napraviti taj dodatni korak razmišljanja ili ispitivanja nečega, posebno kada se radi o brojevima, razlomcima i proporcijama”, rekao je.

Oklijevanje zbog vakcina koje nisu kao ‘obične’ vakcine

Veliki dio rasprave o neodlučnosti za vakcine protiv COVID-19 usmjeren je na to koliko se vakcine razlikuju od drugih – u prvom redu – nijedno nije tako brzo razvijeno i odobreno.

No, Foreign Policy piše da neodlučnost o COVID-19 vakcinama kao novi fenomen zanemaruje meteorski porast šireg raspoloženja protiv vakcina diljem svijeta tokom posljednjih nekoliko decenija.

Možda nema bolje ilustracije ovog koncepta od vakcina protiv ospica, piše FP.

Kao izuzetno zarazna bolest, ospice ili rubeola zahtijevaju stopu vakcinacije od oko 95 odsto kako bi postigao kolektivni imunitet – odnosno tačka u kojoj bolest neće slobodno cirkulisati populacijom.

Godine 1978., nakon što je prva doza vakcina protiv ospica uvedena u Rumuniji, 540 od svakih 100.000 ljudi oboljelo je od ospica.

Na kraju 1999. godine, vakcinacija djece dostigla je 96 odsto, a incidencija u Rumuniji smanjena je na 0,16 na 100.000 ljudi – ogromno postignuće po svim standardima.

Ali tada je stopa vakcinacije protiv ospica počela padati.

Do 2017. smanjila se na 86 odsto stanovništva za prvu dozu, 75 odsto za drugu, a Rumunija je bila na pragu višegodišnje epidemije, s velikim dijelom Evrope. U 2018. bilo je 83.540 slučajeva ospica diljem Evrope, u piređenju s 5.273 samo dvije godine prije.

Višestruki faktori

Oklijevanje u vezi s vakcinama smatra se višefaktorskim fenomenom, piše u studiji ” Stavovi, prihvatanje i oklijevanje među opštom populacijom širom svijeta da primi vakcinu protiv COVID-19 i faktori koji im pridonose”, koja je objavljena u časopisu Lancet.

To uključuje kognitivne, psihološke, sociodemografske, političke i kulturne faktore koji tome pridonose i koji se razlikuju među različitim populacijama.

U kontekstu vakcina protiv COVID-19, brzina kojom je vakcino razvijeno doprinosi neodlučnosti među mnogim populacijama, potvrdili su naučnici.

Sagledavši istraživanja brojnih studija u svijetu, naučnici su zaključili da je među onima za koje je utvrđeno da prihvataju vakcine, neki od identifikovanih razloga i percepcija bili su: povjerenje u medicinske stručnjake i vladu, izražavanje zabrinutosti zbog pandemije, viša izloženost medijima, te pokazivanje većeg medicinskog i naučnog razumijevanja virusa, kao i veće usklađenosti s predloženim preventivnim mjerama za zaustavljanje širenja COVID-19.

Vjerovali su da su vakcine efikasne i snažno sredstvo za zaustavljanje pandemije, a imali su želju vratiti se normalnom životu i zaštititi sebe i djecu i druge ili su sebe doživljavali kao visoko rizičnu skupinu teških posljedica COVID-19.

Identifikovane sociodemografske kategorije učesnika za koje je vjerovatnije da će prihvatiti vakcine COVID-19 uključivale su muškarce, starije osobe, one s višim primanjima, one s visokim obrazovanjem, ljekare, učesnike s privatnim osiguranjem.

S druge strane, grupe koje su identifikovane kao manje spremne prihvatiti vakcine uključivale su žene, one s nižim obrazovanjem, učesnike s nižom od fakultetske diplome, one koji nisu bili vakcinisani protiv gripe u prethodnoj godini, one bez osiguranja, učesnike koji žive u ruralnom području.

Kao zanimljivost, istraživači su naglasili da je recimo biti konzervativac ili republikanac u Sjedinjenim Američkim Državama značilo i veću neodlučnost za vakciniaciju.

Slično, u Evropi su ispitanici koji su se osjećali bliski s radikalnim strankama i oni koji se nisu osjećali bliskim niti jednoj stranci i nisu glasali u posljednjoj predsjedničkoj kampanji u svojoj zemlji bili više neodlučni u pogledu vakcina.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Lovcenska
Gost
Lovcenska

Nizak nivo IQ je glavni faktor uz religioznost koja je uvijek kocnicar svega sto ima i najmanju vezu sa naukom !

Tumjo
Gost
Tumjo

Najveći krivci su mediji, novinari sto nas bombarduju po cio dan s glupostima. Covid je prevara

Ivo
Gost
Ivo

Dajte ovo Djokoviću da čita, malo da se obrazuje. hahaha

Seljanovo
Gost
Seljanovo

Nizak IQ prije svega.

lipfi
Gost
lipfi

Istina i samo istina!!

aurora_borealis
Gost
aurora_borealis

Kakva sramotna manipulacija. Da uvredama poput” nedostatak naučne pismenosti” etiketiraju obrazovan svijet koji promislja dalje od trenutka u kome se naslo covjecanstvo. Evo pitanja, da je, kojim slucajem, SZO proklamovala da ce se covjecanstvo spasiti ivermektinom, pod patronatom korporacija, naravno, kao i do sada, da li bi to covjecanstvo prihvatilo kao apsolutnu istinu ili bi se neko, iko, zapitao, zaboga… Više »

Niko
Gost
Niko

Dokazano da dolazi do zgrusavanja krvi. Ljudi preko 60 godina masovno pate od toga a vi je preporucujete upravo njima. Znaci normalnom covjeku to lici kao da namjerno to radite da bi nas precistili. Trgovci i lobisti to znaju i uporni su treba da se pokrene ovo pitanje i da odgovaraju. Jos 100 nelogicnosti koje logisticki ukazuju na odbojnost. Oko… Više »

Sve zaboravili
Gost
Sve zaboravili

Prvo nijesam antivakser vec covjek koji ima svoj stav i ko ste vi da uopste nekoga stitite od korone kada ne zastitiste oboljele od raka
Sram i stid medicine ..Dje vam je vakcina i lijek protiv raka milioneri lobisti

Tolstoj
Gost
Tolstoj

Podsticu mediji koji napisu: cio Balkan bruji o…. pa napisu gomilu gluposti da bi ljudi citali, kliktali i punili dzepove zutoj stampi. Tu su i .info kanali i slicne gluposti koji takodje pune dzepove zbog lakovjernog i manje inteligentnog naroda. Tada nas prosjecan Balkanac misli da je nacitan i informisan, da je dobro potkovan u borbi protiv “sistema” i da… Više »

Techno Pop
Gost
Techno Pop

Da nije slučajno prevara o vakcinama?

Ilija
Gost
Ilija

Najmizernina propaganda nasega vremena.Stenli Milgramov eksperiment je sve pokazalo.Ratom nisu mogli dobiti Ono Sto hoce.Pas su pokrenuli nevidjenu propagandu.Tvorac mRNA kaze da nije mogao da vjeruje kako sve ide is jednog mediskog pula.

dr.ino
Gost
dr.ino

ništa nećete napravit sa ovim tekstom, glup čoek ovo ne čita niti razumije, trebali ste napisat tekst o ivermektinu i o budalama koji ga piju zajedno sa konjima i psima!

Baki 🇲🇪
Gost
Baki 🇲🇪

A pustite nas na mir vise sa ovim glupostima

Send this to a friend