Medicina

Šta treba znati o glavobolji

Ivana Bulatović

Glavobolja je bol ili bolna senzacija u predjelu glave i/ili vrata koja, u odnosu na svoj nastanak i trajanje, može biti akutna (naglo nastala glavobolja) ili hronična (podrazumijeva trajanje više dana u mjesecu, najčešće više od 15 dana u toku mjeseca u poslednjih tri mjeseca) kazala je za CdM dr Ivana Bulatović, specijalista neurolog iz Opšte bolnica Danilo I Cetinje.

“Glavobolja je najčešće bezazlena po porijeklu i predstavlja bolest za sebe, ali nekada može biti i simptom drugog ozbiljnog oboljenja pa se tako glavobolje klasifikuju na primarne (migrena, tenziona glavobolja, trigeminalne autonomne glavobolje i druge primarne glavobolje), sekundarne (glavobolja koja se pripisuje bilo kojem od sljedećih stanja: trauma glave ili vrata, vaskularni poremećaj, nevaskularni intrakranijalni poremećaj, upotreba supstance ili prekid korišćenja, infekcija, poremećaj homeostaze, psihijatrijski poremećaj, bol koji se pripisuje poremećaju vrata, očiju, ušiju, nosa, sinusa, zuba, usta ili ostalih struktura lica ili vrata) i bolne kranijalne neuropatije i ostale bolove lica ( trigeminalna, glosofaringealna neuralgija, okcipitalna neuralgija i dr neuralgije). Važno je da ljekar koji pregleda pacijenta sa akutnom glavoboljom utvrdi da li je stanje benigno ili ukazuje na opasnu neurološku ili sistemsku patologiju”, napominje Bulatović.

Prema njenim riječima, najčešće primarne glavobolje su: tenziona glavobolja, migrena i klaster glavobolja. Glavobolja tenzionog tipa je tipično obostrana, kvaliteta pritiska ili stezanja, blagog do umjerenog intenziteta koja traja više minuta ili dana (od 30 minuta do sedam dana), bol se ne pojačava pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti (hodanje ili penjanje uz stepenice) , nije udružen sa mučninom ali se mogu javiti fotofobija ( osjetljivost na svjetlost) ili fonofobija ( osjetljivost na zvuk).

“Za migrenu je karakteristično da boli jedna polovina glave, bol je tipa pulsiranja, umjerenog ili jakog intenziteta, trajanja 4-72h, pogoršava se pri rutinskim fizičkim aktivnostima i udružena je sa mučninom, povraćanjem i /ili fotofobijom i fonofobijom. Nekada migreni prethodi aura ( prolazni vizuelni, senzorni ili govorni simptomi koji traju manje od 60 minuta i potpuno su reverzibilni). Neki pacijenti imaju i premonitornu fazu koja se događa satima ili danima prije pojave glavobolje i obuhvata hiperaktivnost, hipoaktivnost, depresiju, jaku želju za određenom vrstom hrane, ponavljano zijevanje, zamor i ukočenost i/ili bol u vratu. Klaster glavobolju karakterišu ataci jednostranog bola, obično u predjelu oko oka uz prisutne autonomne fenomene (crvenilo i suzenje oka, zapušenost nosa i/ili rinoreja, edem kapka, oznojenost i crvenilo lica i čela, osjećaj punoće u uvu, mioza i/ili ptoza) koji su jednostrani na istoj strani gdje je i glavobolja, uz osjećaj uznemirenosti ili agitacije. Tipično se javlja u uzrastu od 20-40 godina sa atacima bola koji su trajanja od 15-180 minuta”, objašnjava dr Bulatović.

Ona je kazala da treba biti oprezan kod glavobolja koje imaju upozoravajuće simptome i znake u koje spadaju: “glavobolja udara groma”“ koja naglo nastaje sa maksimalnim bolom koji se razvija u roku od nekoliko minuta, fokalni neurološki znaci koji ne odgovaraju tipičnoj auri, glavobolja izazvana kašljem ili naporom, ukočenost vrata, novonastala jaka glavobolja u trudnoći ili posle porodjaja, stariji od 50 godina, edem papile, nagli početak tokom napornog rada, upotreba droga, ili ljekova ( glukokortikoidi, antikoagulansi) koji mogu povećati rizik od intrakranijalnog krvarenja, glavobolje kod pacijenata inficiranih virusom humane imunodeficijencije ili drugih imunosupresivnih stanja.

Hitno ispitivanje je potrebno za bilo koju glavobolju povezanu sa abnormalnošću u neurološkom nalazu, uključujući promjene u mentalnom statusu, epileptičke napade i poremećaje vida.

“Od najvećeg značaja za postavljanje dijagnoze glavobolje je dobro uzeta anamneza i fizikalni pregled koji su dovoljni da se postavi dijagnoza migrene i tenzione glavobolje. Često, ali ne I obavezno primjenjivane dijagnostičke procedure su: biohemijske I analize krvne slike, oftalmološki pregled, EEG, kolor dopler ispitivanje krvnih sudova vrata i mozga, CT, NMR glave i krvnih sudova, analiza cerebrospinalne tečnosti. U zavisnosti od vrste glavobolje, jačine bola i broja mjesečnih napada glavobolje razlikuje se i terapijska procedura koja može biti preventivna ( daju se ljekovi koji trebaju da smanje ukupan broj napada- npr neki ljekovi iz grupe antidepresiva, antiaritmika, antiepileptika) kao i akutna ( terapija pojedinačnog napada glavobolje- npr acetaminofen, NSAIL, triptati, kombinovani analgetici, antiemetici). Pacijentima se savjetuje da vode dnevnik glavobolja ( da bilježe učestalost, intenzitet napada, okidače I medikaciju), i modifikovanje životnog stila: redukovanje kofeina, osigurati redovno vježbanje, higijena spavanja i obroka”, istakla je dr Bulatović.

Ona objašnjava da na vrijeme i ispravno prepoznata i adekvatno dijagnostikovana i liječena glavobolja značajno smanjuje rizik po zdravlje pacijenata a takođe i poboljšava kvalitet života oboljelih.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Neko_tamo
Gost
Neko_tamo

Cetinjska bolnica je jedna od boljih, sto se tice kadrova. Ljubazno osoblje, dobri ljekari. Dr Radojicic koja je direktor iste, podigla je bolnicu na jedan visi nivo. Idemoo dalje Cetinje!

GrademojCT
Gost
GrademojCT

Imao sam priliku da me pregleda doktorka Bulatovic, i mogu da kazem samo najbolje. Doktorka srecno u daljem radu!

Niki124
Gost
Niki124

Odlican ljekar, jako temeljna i strucna. Svaka cast za OB Danilo I Cetinje.

Send this to a friend