Kako Zuckerberg može da spase Facebook i nas

Ovih dana ima toliko vijesti da je teško razlikovati jednu veliku priču od druge. Međutim, za mene najznačajnija priča je bila da je samoupravljujući automobil, kojim je upravljao Uber i to tako što je iza tog vozila bio automobil za hitne slučajeve, udario i ubio ženu u Tempi u Arizoni. Mogao sam samo da pogledam tu uznemirujuću priču i kažem: Dobrodošli u drugu dimenziju – dimenziju jednog od velikih tehnoloških skokova kao što je automobil koji sam upravlja. Dimenziju čije implikacije tek počinjemo da shvatamo. Uz ovaj primjer autor New York TimesaTomas Fridman (Thomas L. Friedman), na slikovit način počinje priču o uticaju Facebooka na ljudske živote.

U tom stilu autor nastavlja sa ocjenom da smo postali sopstveni filmski stvaraoci i novinari; pokrenuli smo političke i društvene revolucije iz naših dnevnih soba; povezali smo se sa dugo izgubljenom porodicom i prijateljima; našli smo odgovore na stara i nova pitanja jednim klikom; preko naših telefona tražili smo sve: od supružnika do vijesti, od uputstava do rodbinskih veza; izložili smo se diktatorima, ali i brendirali sebe. Jednim dodirom, možemo odjednom nazvati taksi, uputiti taksi na određeno mjesto, procijeniti taksi i platiti taksi – ili iznajmiti iglu, procijeniti iglu i platiti iglu na Aljasci.

U tekstu njujorškog dnevnika autor navodi da je Mark Zuckerberg obećao da će nas sve povezati i da će sve biti dobro. Sada se našao na naslovnoj strani magazina Wired, sa izlomljenim likom, modricom i zavojima, kao da ga je pogodila brza lopta. Nije bio sam u tome. Na početku druge dimenzije, počeli smo da se osjećamo kao da su nas pretukle te iste platforme i tehnologije koje su obogatile, osnažile i povezale naše živote.

Šta da radim? Za ovakve probleme volim da se konsultujem sa svojim učiteljem i prijateljem Davom Sejdmanom (Dov Seidmanom), direktorom kompanije LRN-a, koja pomaže kompanijama i liderima u izgradnji etičkih kultura, navodi autor teksta i prenosi Sejdmanove riječi: “Sve zavisi od toga kako su alati dizajnirani i kako ćemo ih koristiti. Nevjerovatna tehnologija koja omogućava ljudima da uspostave dublje odnose, podstiču bliske zajednice i daje svakom prava glasa, takođe može da razvije izolaciju, ohrabri rasiste i osnaži digitalne nasilnike i neobične glumce.”

Sejdman dodaje i da je jedna stvar da koristimo naše podatke kako bi omogućili bolja iskustva u kupovini, ali da je štetno kada se našim vjerovanjima i stavovima manipuliše u korist nečije političke kampanje, koja može biti suprotna našim uvjerenjima. „Pa šta onda učiniti? Upravo zato što smo na početku tehnološke revolucije sa dugim, nesigurnim i usredsređenim putem, moramo da pauziramo kako bi razmislili kako naš svijet preoblikovan ovim tehnologijama, funkcioniše drugačije.”

Popravljanje povjerenja između korisnika, podataka i politike

Eri djeljenja podataka s obaveznim pristankom na uslove dolazi kraj. Do sada korisnici Facebooka i drugih društvenih mreža nisu bili svjesni kolektivne vrijednosti ličnih podataka, ocjena je Financial Timesa.

Postojao je prećutni ugovor: u zamjenu za korisne usluge, tehnološke kompanije su izvojevale podatke i koriste ih za prodaju reklama. Sve dok privilegija nije bila zloupotrebljena, korisnici su bili zadovoljni s tim.

Ipak, ovaj minimalni standard nije ispunjen. Skandal Cambridge Analytice je primjer zašto se gubi povjerenje u tehnološke gigante.

Javnost je shvatila stepen do kog se podaci koriste i zloupotrebljavaju – posebno za političku kampanju. Reakcije su tu. I tehnološke firme se ne mogu same nositi s tim, piše ovaj list.

Promjena zakona je neophodna ako korisnici vrate povjerenje u djeljenje svojih podataka. Prvi korak je strožije sprovođenje zakona. Kada preduzeće prekrši zakone treba da uslijedi odgovarajuća kazna.

Najznačajniji novi zakon je Uredba Evropske unije o zaštiti podataka. Od maja svaka kompanija koja se bavi informacijama građana EU moraće da pokaže kako prikuplja te podatke i kako će biti korišteni, podsjeća Financial Times.

Zuckerberg pristao da svjedoči pred Kongresom

Kada je riječ o slučaju Cambridge Analityca posljednje informacije koje, između ostalih prenosi The Wall Street Journal, je da će Mark Zuckerberg svjedočiti pred Kongresom. List se poziva na povjerljive izvore i ocjenjuje da bi to bilo prvo javno svjedočenje Zukerberga pred američkim zakonodavcima. Podsjeća se da se Zuckerberg često uzdržavao od javnih nastupa, ali da se sada pomirio sa sudbinom da mora da svjedoči. U Facebooku se trenutno pripremaju za ovu neizbježnost.

Wall street Journal podsjeća i da je početkom ovog mjeseca otkriveno da je Facebook informacije o desetinama miliona korisnika prodavao kompaniji Cambridge Analitica, koja je radila na kampanji Donalda Trampa 2016. godine, ali i za druge kandidate republikance. U tekstu se ocjenjuje da je ova epizoda rasvjetlila koliko je malo Facebook uložio u to da bude siguran da programeri poštuju pravila. Prodavanje korisničkih podataka krši Facebookovu politiku, a Cambridge Analitica je saopštila da slijedi Facebookove smjernice.

Pomoćnici Kongresa, koji su prošle nedjelje razgovarali sa osobljem na Faceboku, rekli su da je nakon tog sastanka 60 pitanja ostalo bez odgovora. Zvaničnici Facebooka obećali su da će im kasnije odgovoriti, uključujući i pitanje da li su i druge kompanije, osim Cambridge Analitice, zloupotrijebile podatke. Zakonodavci takođe žele da znaju da li ima više kopija osnovnih podataka Facebook korisnika. Facebook zvaničnici su rekli da je moguće, ali da nijesu sigurni, prenosi WSJ i navodi da im je Zuckerberg u intervjuu nedavno ponovio da će Facebook pokušati identifikovati “loše momke”, ali da ne može da otkrije gdje svi podaci završavaju i kako se raspoređuju.

Wall Street Journal navodi i da se očekuje da će se saslušanje Zuckerberga pretvoriti u javni i nepredvidiv spektakl koji je on dugo izbjegavao.

“Facebook je mnogo duže u žiži javnosti od ostalih kompanija, a pritom se snažno identifikuje sa jednim dugogodišnjim liderom”, ocjenjuje Dafni Keler (Daphne Keler), koja je proučavala zakonsku odgovornost društvenih mreža u Stanfordovom centru za Internet i društvo, a ranije je bila Googleov saradnik. Ona ujedno dodaje: “Sigurna sam da se Facebook nadao da može da stavi ljudsko lice kao brend kompanije i da tako povrati ozbiljno oštećeno povjerenje.”

Facebook mijenja podešavanja za zaštitu privatnosti

U međuvremenu, Facebook je saopštio da će promjeniti raspoloživa podešavanja za zaštitu privatnosti kako bi korisnici imali “veću kontrolu” nad svojim podacima na ovoj društvenoj mreži.

Kako piše Slobodna Evropa, promjene obuhvataju lakše pristupanje podešavanjima i alatima radi jednostavnijeg pronalaženja, preuzimanja i brisanja ličnih podataka na Facebooku.

Izvršni zvaničnik za zaštitu privatnosti u Facebooku Erin Egan i zamjenik generalnog savjetnika Ešli Beringer objavili su u zajedničkom blogu da će “u narednim nedjeljama biti preduzeti dodatni koraci da bi ljudi imali veću kontrolu nad svojom privatnošću”.