Tehno & Nauka

Svijet ide ka najtoplijoj deceniji

Svijet se vjerovatno nalazi usred najtoplijih deset godina od kada je počelo bijleženje temperaturnih rekorda 1850. godine, kažu naučnici.

Britanska meteorološka služba (Met Office) prognozira da će temperature na svakih narednih pet godina vjerovatno biti stepen više od nivoa iz predindustrijskog perioda.

U narednih pet godina postoje i šanse da se suočimo sa godinom u kojoj bi rast prosječne globalne temperature mogao da bude veći od 1,5 stepena.

Stepen i po se smatra kritičnim pragom za klimatske promjene.

Ukoliko se podaci podudare sa prognozama, dekada od 2014. do 2023. će biti najtoplija u više od 150 posljednjih godina.Britanska meteorološka služba saopštila je da je 2015. bila prva godina u kojoj je globalna godišnja prosječna površinska temperatura dostigla jedan stepen iznad predindustrijskog nivoa, odnosno iz perioda između 1850. i 1900. godine.

Svake godine od tada, globalni prosjek kreće se oko ili iznad tog stepena. Sada meteorolozi kažu da će taj trend biti nastavljen ili će se čak i povećati u narednih pet godina.

„Upravo smo napravili prognoze za ovu godinu i one se odnose na period do 2023. godine. One nagovještavaju ubrzano globalno zagrijavanje”, kaže za BBC na srpskom profesor Adam Skajf, vođa tima prognostičara.

„Gledajući pojedinačno godine u prognozama koje sada možemo da vidimo po prvi put, postoji rizik od privremenog, i ponavljam privremenog, prekoračenja važnog praga od stepen i po koji je definisan u Pariskom sporazumu o klimi.”

Naučnici Ujedinjenih nacija su prošlog oktobra pripremili specijalni izveštaj o dugoročnim uticajima ukoliko temperatura poraste za stepen i po.

Zaključili su da će biti potreban ogroman napor za smanjenje ugljenika kako bi se sprečilo da svijet pređe tu granicu do 2030. godine. Nova analiza pokazuje da su šanse da se to dogodi u narednih pet godina veće za deset odsto.

„Ovo je prvi put da su prognoze pokazale veliki rizik od prekoračenja – i to je samo privremeno. Govorimo o pojedinačnim godinama koje prelaze nivo od 1,5 stepena”, rekao je prof Skajf.

„Ali činjenica da se to u narednih nekoliko godina može dogoditi zbog kombinacije globalnog zagrijevanja i fluktuacija zbog događaja poput El Ninja, ne znači da se približavamo tome.”

Koliko je ova služba pouzdana u predviđanjima?

Služba je saoštila da su podaci koji se odnose na naredne godine 90 odsto pouzdani.

U periodu od 2019. do 2023. godine biće zabilježen rast temperatura od 1,03 do 1,57 stepena u odnosu na period od 1850. do 1900. godine, sa pojačanim zagrijavanjem u većem dijelu svijeta, posebno u područjima kao što je Arktik.

Istraživački tim kaže da je prilično siguran u svoja predviđanja koja su zasnovana na iskustvu iz prošlosti. Prethodna prognoza tima, izrađena 2013. godine, predviđala je brzu stopu zagrijavanja koja je zabilježena u posljednjih pet godina.

Ako se temperature u narednih pet godina poklope sa prognozama, onda će decenija između 2014. i 2023. godine biti najtoplija u više od 150 godina.

Šta je sa drugim klimatskim agencijama?

Svjetska meteorološka organizacija je objavila analizu od pet glavnih međunarodnih grupa podataka koji pokazuju da se 20 najtoplijih godina dogodilo u posljednje 22.

„Temperature su samo dio priče. Ekstremne i visoke temperature pogodile su mnoge zemlje i milione ljudi, sa razarajućim posljedicama za ekonomije i ekosisteme 2018. godine”, rekao je generalni sekretar ove organizacije Piter Tales.

„Mnogi ekstremni meteorološki događaji su u skladu sa onim što očekujemo od klimatskih promjena. To je stvarnost sa kojom se moramo suočiti. Smanjenje emisija gasova staklene bašte i mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama trebalo bi da budu glavni svjetski prioritet”, rekao je on.

Drugi istraživači saopštili su da su nova predviđanja za narednih pet godina u skladu sa očekivanjima, uz rekordni nivo ugljen-dioksida poslatog u atmosferu 2018.

„Nova predviđanja, nažalost, nisu iznenađenje”, kaže naučnica Ana Džons.

„Prosječne temperature širom svijeta su na najvišim nivoima ikada i tako je godinama. To se uglavnom dogodilo zbog rasta koncentracije gasova staklene bašte, poput karbon-dioksida, što je rezultat upotrebe fosilnih goriva.

Dok ne smanjimo emisiju gasova staklene bašte, možemo da očekujemo rastući trend globalnih temperatura.”

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
STEVEN VAN MOL
Gost
STEVEN VAN MOL

U Nikšiću se pomete, hladnjikavo svaki dan. Neka dođe ts toplota ovamo, niko neće reći da ne valja.

Svi zadovoljni
Gost
Svi zadovoljni

Svakog proljeća, uoči sezone prodaje klima uređaja, čitamo ovakve plaćene izjave naučnika. Njima dobro dodju pare za istraživanja, proizvodjačima dobro dodju naše pare, a nama se ne pozna mnogo, klima je došla na 200 eura, sa nekoliko hiljada. I svi zadovoljni!

Send this to a friend