Maks Flajšer, bio je pionir animacije. Maks, nije bio samo animator i producent, već je bio i pronalazač tridesetak sprava za crtanje, prenosi Radioaktivni komarac.
On i njegov brat Dejv su napravili i prvi zvučni crtani. Njihovi najpoznatiji radovi na animiranim filmovi su: Sinbad Moreplovac, Beti Bup, Mornar Popaj, Supermen i crtać „Negdje u zemlji snova“.
Taj film je na neki način oda njihovom djetinjstvu, budući da su došli iz Krakova u Ameriku. Odrasli su u porodici šestoro djece, kad su se doselili.
Zahvaljujući ocu normalno su živjeli, ali gubitak očevog posla, preselio ih je u Braunsvil, siromašni jevrejski dio Njujorka.
Maks je već kao tinejdžer krenuo da se bavi animacijom, kako bi izdržavao porodicu. I tokom Velike depresije je nastao ovaj rad koji je jedan od najuticajnijih crtaća, a iza priče se kriju dva brata koje je upravo crtački dar izdigao iz bijede.
I ja cu…
Kad god ga vidim, zaplacem. Ovo su bili crtaci..
Remek djelo.
Vanvremensko remek djelo. Ali potreban je odrastao mozak da se u potpunosti shvati. Kad sam bio tinejdžer zezao sam se sa društvom sa onim “umočiću”, naravno.
Umočiću…. mama, ja sam još gladan…. plač, plač, plač…. šalio sam se mama…. laku noć deco
Je li ovo sve za nas? Da, da sve za vas
Ohhh, tužno. Kao dijete sam voljela ovaj crtani. Kao majci, teško mi pada. Gledala sam ga sa djecom par puta.
Kako volim ovaj crtani..uvijek me podsjeti na moje djetinjstvo…