Muzika film i TV

Kako je nastala čuvena kultna pjesma “Jugoslavijo”

Kad jednu pjesmu prihvati narod, kad počne da je pjevuši to je sigurno najveći kompliment njenom autoru ili autorima.

Danilo Živković i Milutin Popović – Zahar su kompozitor i pisac stihova za pjesmu “Jugoslavijo” koju smo nekada gotovo svakodnevno slušali na radiju i na televiziji. Po prodavnicama ploča bila je prava pomama za pločama s ovom pjesmom, a produkcije nijesu stizale da izdaju toliko primjeraka koji se traže, piše Yugopapir.

https://www.youtube.com/watch?v=0hTfXUxKUoQ

S “Jugoslavijom” se dogodio jedan presedan – našla se na repertoaru mnogih proslava i mitinga, što se ne pamti da se dogodilo sa jednom novokomponovanom pjesmom. Našla se i na repertoaru mnogih naših interpretatora i narodne i zabavne muzike, a pročula se i van granica naše zemlje, svuda gdje je bilo Jugoslovena na privremenom radu.

Ti ljudi, daleko od domovine prihvatili su “Jugoslaviju” kao himnu, i baš kao kad slušaju “Hej Sloveni”, a kad bi čuli tekst “Od Vardara pa do Triglava, od Đerdapa pa do Jadrana …” ustajala su i uz pjevače prihvatali pjesmu. To pričaju svi pjevači i muzičari koji su širom svijeta priređivali koncerte za naše radnike.

Nešto izuzetno dogodilo se u vezi sa ovom pjesmom na svjetskom skupu mladeži na Kubi. Čast da otvori festival pripala je tadašnjoj Jugoslaviji. Tačno u podne, tog sunčanog dana, na prepunom stadionu u Havani, beogradski hor “Kolegijum muzikum” kao uvodni broj započeo je pesmu “Jugoslavijo”.

Ritam pjesme prihvatio je cijeli stadion i aplaudirao u ritmu. A sa pretposlednjim stihom “Maršal Tito nek te vodi …”, salve aplauza i uzvici “bis, bis!” učinili su svoje, pa je Kolegijum muzikum ponovio cijelu pjesmu.

Nešto kasnije, istog dana, kroz Havanu je krenula svečana povorka. U jugoslovenskoj delegaciji omladinci su opet zapjevali pjesmu “Jugoslavijo”. I protokol se spontano srušio: našim omladincima pridružili su se vršnjaci svih narodnosti, boja i rasa i prihvatili pjesmu. Melodiju su već znali a refren “Jugoslavijo, Jugoslavijo” razgovjetno su izgovarali.

Tu impresivnu scenu pamtiće svi Jugosloveni koji su bili na Kubi.

Himna kao inspiracija

Zanimljiva je priča o pjesmi “Jugoslavijo” koja je nastala pre četiri godine. Pisac teksta bio je beogradski pravnik i kompozitor Milutin Popović – Zahar.

Zahar Popović

“NIN je raspisao konkurs za tekst nove himne. Za svakog ko je bio vičan stihovima to je veliki izazov da se okuša. Ne znam kako, ali stihovi su se počeli sami nizati, a četiri strofe bile su gotove za manje od pola sata. Ipak, nijesam se usudio pjesmu poslati na takmičenje. Smatrao sam da je odgovornost isuviše velika, da ima darovitijih, pametnijih, stručnijih i pozvanijih ljudi od mene. Na kraju krajeva, ja sam prevashodno kompozitor, pa tek onda tekstopisac. Nekako u isto vrijeme, Danilo Živković mi je ponudio da za jednu melodiju napišem tekst”, pričao je Zahar za TV Reviju o nastanku pjesme.

Danilo Živković, autor melodije kaže da melodija u sedamosminskom ritmu u osnovi ima makedonski prizvuk, a nastala je u dogovoru sa Acom Sarijevskim.

“Sa njim sam prije nekoliko godina dogovarao da mu napravim jednu pjesmu čiji je radni naslov bio “Makedonijo”. Kada sam Zaharu predložio da napravi tekst, nekako smo u razgovoru nas dvojica i moja supruga Vera Ivković došli do njegovog teksta čiji je naslov bio “Jugoslavija” i koja se metrikom uklapao u moju melodiju. Spojili smo melodiju i tekst – i pjesma je bila gotova”, otkrio je on.

Pjesma je nešto kasnije ponuđena “Jugotonu” i snimljena na ploči, a republička komisija za kulturu Hrvatske je ovu ploču 1974. oporezovala.

U obrazloženju, kako su autori obavješteni, stajalo je da je to primjer kako se u jednoj pesmi izrazito potenciraju zastarjeli elementi naše prošlosti: umjesto da se pod pojmom Jugoslavije pomene radnik za mašinom – tekstopisac pominje ratara i pastira!

Ploča je odštampana i dugo je stajala u rafovima radio-stanica sa naznakom “ne emitivati”. I tako godinama, osim na Radio Šapcu, koji ju je redovno emitirao u “Pozdravima i željama slušalaca”.

Dugo su autori Živković i Zahar pokušavali rehabilitovati pjesmu, jer su bili uvjereni da je dovoljno kvalitetna i daleko od svakog šunda. To im je pošlo za rukom kada je pjesma već uveliko, kako se to kaže ušla u narod.

Tako je Živković s vokalnom grupom djevojaka iz KUD “Gradimir” snimio novu verziju “Jugoslavije” na ploči i ploča je ovog puta prošla bez one etikete o porezu na promet.

 

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Gusinje
Gost
Gusinje

Eh’ Jugo Jugo najljepsa zemlja bila ali rasturiae ju snage porazene u drugom svjetskom ratu Cetnici i Ustase sluge okupatora koje sad Rehabiltuju u Srbiji i Hrvatskoj ,kakav smo to narod Boze moj

Send this to a friend