Narodi na prostoru bivše Jugoslavije pate od ideje da su moćni

O Mustafi Golubiću, trijumfu dobrog filma u Hrvatskoj, desnim ideologijama u Evropi, West Hercegowina festivalu, tehnološkoj revoluciji, govorio je za Tanjug hrvatski glumac Goran Bogdan koji u Beogradu ovih dana promoviše start druge sezone televizijskog formata “Sienke nad Balkanom” u režiji Dragana Bjelogrlića.

Moć osvajanja potpuno različitih uloga dovela ga je u istuaciju da igra u najznačajnijim ostvarenjima hrvatske, srpske i bosansko-hercegovačke kinematografije.

Uloga Mustafe Golubića u seriji “Sjenke nad Balkanom” u velikoj mjeri je obilježila Bogdanovu dosadašnju karijeru.

Cijenjeni glumac napominje da mu se veoma dopala ta nit dobrog u liku koji tumači.

“To dobro možemo naći u djelima Andrića i Selimovića i tiče se svih nas koji živimo na ovim prostorima. Plemenitost, mističnost i dubina romantičarske ideologije koju smo tako olako odbacili između ostalog simbolizuje Mustafa Golubić. Ideologije su uvijek lične, ali treba cijeniti ludačku energiju u kojoj iz sela pored Stoca neko dospijeva na studije prava u Beograd i nakon toga iz vjere bolji svijet uspijeva da nauči 12 jezika i djeluje na istoriju na direktan način”, kazao je Bogdan i dodao da je Golubić svojim “žarom” uspijevao da zaslijepi Staljina, Fridu Kalo…

Bogdan naglašava da uvijek brani lik koji tumači.

“Znamo šta je Mustafa Golubić radio, ali i Bruno Ganc je igrao Hitlera pa smo svi bili zaljubljeni u tu ulogu, a ne u Hitlera samog. Generalno imamo potrebu da na čudan način interpretiramo istoriju kao što je to slučaj nu Hrvatskoj sa fašizmom i njenim pozicioniranjem kroz NDH. U cijeloj Evropi je u toku je renesansa desnih idelogija koje se graniče sa fašizmom, a mi jugoslovenske antifašističke pokrete danas tretiramo kao žučnu kesu koju treba odbaciti”, kazao je Bogdan i dodao da je vjerovatno riječ o želji sa osudom koja je sama po sebi nije inteligentan čin.

Kako kaže narodi na prostoru nekadašnje Jugoslavije pate od ideje da su moćni iako u realnosti malo šta zavisi od nas.

“Danas slavimo sportiste, a nekada smo bili ponosni na Andrića, Teslu…Izgubili smo kompas, pa se u rijalitima rugamo malom čovjeku”, kazao je Bogdan.

Iskorak u suprotnom pravcu je kako naglašava pobjeda ostvarenja “Dnevnik Diane Budisavljević” prošlog ljeta na festivalu u Puli.

“Rediteljka filma Dana Budisavljević kaže da je zanimljivio kako joj mnogi čestitaju uz opsaku “Pobijedila si “Generala” iako je film o Anti Gotovini. Lijepo je ona kazala da tu niko nikoga nije pobijedio već da je trijumfovao dobar film. Stalno želim da promovišem te sitne pobjede dobroga na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije. Sjajne filmove, knjige, albume…Nije riječ o pomirenju već o načinima da proizvodimo dobro,” kazao je Bogdan.

O raznorodnim ulogama koje na efektan način osvaja na filmu i televizijskim formatima Bogdan nerado priča jer kako kaže to je najzanimljiviji dio posla kojim se bavi.

“Taj proces savladavanja uloge je veoma ličan i nekad mislim da je samo moj. Teže bi mi bilo da uloge nisu zahtjevne jer me je strah od površnosti u poslu kojim se bavim. Bobo Jeličić nam je uvijek govorio da je nivo angažmana najvažnije u našem poslu kada ga ima onda ništa nije teško. Sjetimo se samo zaigranosti u djetinjstvu. E pa taj nivo angažmana pokušavam da održim osvajajući različite uloge”, kazao je Bogdan.

West Hercegowina festival je smotra stvaralaštva koju je pokrenuo Goran Bogdan i ove godina je doživjela 17. izdanje.

Prema njegovim riječima ideja postojanja festivala u Širokom Brijegu, povezala je njegovu potrebu da sa prijateljima provede neko kvalitetno vrijeme kući, a istovremeno učini nešto dobro za zajednicu kojoj pripada.

“Nije bitno gdje se nalazi festival već kakav program ima, šta čini za zajednicu. Naša nam,era je da osvijetlimo umjetnost kroz film, muziku, knjige, likovno stvaralštvo i promovišemo. Umjetnost je svuda u svijetu jako isplativa djelatnost naročito od devedestih godina prošlog vijeka na ovamo i želimo da ohrabrimo mlade ljude da se izraze i razvijaju svoje talente. Demijan Hirst prodaje svoje radove za 20 miliona dolara…Može se…nije bitno gdje i odakle smo već šta činimo”, kazao je Bogdan.

Tehnološka revolucija koja sve više zaokuplja svaki segmet života različitih kultura i nacija na svijetu, za Bogdana predstavlja samo malo brže civilizacijske skokove kroz istoriju čovječanstva.

“Momenat kada smo otkrili boje i kist bio je veći tehnološki napredak od ovoga što nam se danas događa. Umjetnost se prilagođava okolnostima bolje nego išta i danas samo unapređujemo alate, a mi nikada nismo znali šta će se dogoditi za 5 godina. Strah od apokalipse je zapravi strah od smrti, a sa druge strane kao ljudski rod prizivamo apokalipsu da bi se oslobodili odgovornosti”, kazao je Bogdan.