Predstavljen projekat dokumentarno igranog filma Kadiš za Lotiku

Sinoć je u Media Centru u Beogradu održana konferencija za štampu i predstavljanje projekta dokumentarno-igranog filma “Kadiš za Lotiku”.

Rediteljka Irena Škorić i scenaristkinja Jelena Đurović, predsjednica Savjeta za kulturu Crnogorske nacionalne zajednice Beograd, govorile su o fascinantnoj ženi, Jevrejki Lotiki Cilermajer koja je sa svoje dvije sestre Adelom i Deborom krajem XIX vijeka došla u Višegrad, koja je tema ovoga filma. One su stigle iz Krakova sa idejom da u Bosni naprave poslovni poduhvat a u tada mali grad unijele duh modernosti i feminizma. Lotika je bila matrona, vodila je hotel i bila važna za javni život. Ujedinjavala je sve religije koje su tada obitavale u Višegradu. Upravo to je inspirisalo Ivu Andrića da podrobno opiše ovu porodicu u svom romanu “Na Drini ćuprija” za koji je prije 58 godina dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Jelena Đurović je direktna potomkinja sestara Cilermajer po majčinoj liniji, bivša potpredsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, sada predsjednica Savjeta za kulturu Crnogorske nacionalne zajednice Beograda, jednog od najstarijih nacionalnih udruženja u Srbiji. Đurovićeva je rekla da je upravo Irena Škorić, nagrađivana rediteljka iz Zagreba, idealna osoba koja može da dočara fascinantan Lotikin život, priču o Andriću, Jevrejima na Balkanu ali i tragičnu sudbinu onih koji su se poslije raspada Jugoslavije našli na vjetrometini jer dolaze iz multikulturalnih sredina i mješovitih brakova. Ivo Andrić je upravo takva ličnost, rođen u Travniku od oca koji je bio hrvatskog a majke srpskog porijekla.

Škorićeva je istakla kako priča o Lotiki nije samo priča o feminizmu već i o tome da je ponekad potreban pojedinac da bi uzdrmao učmalu sredinu, a da su otresite sestre Cilermajer bile upravo ova mala bura koja je stigla u Višegrad. Ovo je inspiriše kao rediteljku a izazov je svakako i filmski prikaz paralelnog životnog puta Lotike i Andrića.

Sam kraj filma bio bi “kadiš” za Lotiku, jevrejska molitva za mrtve na groblju u Okolištima kod Višegrada gdje junakinja sada počiva. Sahranjena je 1938, bez prisustva porodice koja je već tada bila u zbjegovima zbog nastupajućeg rata i Holokausta.

Okupljenim novinarima je prikazan i ekskluzivni trejler, a Škorić i Đurović se nadaju da će projekat privući fondove svih zemalja bivše Jugoslavije koje sa Andrićem imaju specifičan odnos i koje su ga odredile kao pisca i ličnost: Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, a posebno Crna Gora i njeno ministarstvo za kulturu, pošto se radi o Crnogorskoj nacionalnoj zajednici koja je jedan od nosilaca ovog projekta i čija je jedna od djelatnosti afirmacija crnogorskih kulturnih stvaralaca, a što je nesumnjivo Jelena Đurović.

Autorke su dodale kako ih obje povezuje ideal antifašizma, građanske i antiratne vrijednosti i da žele da ovaj film bude most kako za Jevreje u regionu tako i za nacije o kojima je pisao jedini jugoslovenski Nobelovac.

Konferencija se završila minutom ćutanja za nedavno preminulog Branka Lustiga, dvostrukog Oskarovca, producenta Šindlerove liste i Gladijatora, čovjeka koji je preživio pakao Aušvica.