Jugoslovenski spomenici iz Drugog svjetskog rata bili su gotovo zaboravljeni, ali serijal Spomenik, belgijskog fotografa Jana Kempenaersa oživio je uspomenu na njih i izazvao posebno pažnju širom svijeta. Fotografije spomenika u njihovom prirodnom okruženju izazvale su pažnju i različitih turističkih agencija i web stranica i tako ih učinili popularnim širom svijeta. Među spomenicima koje je prikazao su i onaj na planini Kosmaj u Srbiji, spomenik revoluciji u Podgariću u Hrvatskoj i Tjentište u BiH. Fotografije su izazvale pažnju i Donalda Niebyla, biologa iz Illinoisa, koji nikada prije nije imao nikakvih veza sa ovim područjem.
“Spomenici su me oduvijek fascinirali, a vidio sam po fotografijama da fasciniraju i druge, pa sam poželio da ih vidim”, rekao je Niebyl.
Sproveo je opsežnu istragu u kojoj je pokušao da otkrije kako bi mogao posjetiti te spomenike koji su izgrađeni najčešće na udaljenim lokacijama. Ubrzo je plodove svoje istrage odlučio da podijeli sa javnosti kroz bazu podataka nazvanu Spomenik. Baza obuhvata više od 90 različitih jugoslovenskih spomenika iz razdoblja između 1960. i 1990. godine. Sadrži fotografije, koordinate, trenutno stanje obnove i savjete kako doći do njih.
Ono što njegovu bazu čini drugačijom od ostalih je to što je odlučio da istraži malo dublje u istoriju spomenika što je najčešće izostavljeno iz podataka koji se mogu naći na internetu.
“Morao sam zapravo naučiti sve iz temelja. To mi je, kako sam mislio, osiguralo jedan objektivniji pristup razumijevanju konflikata koji su pogodili ovo područje. Svaki put kada bih naišao na neku zanimljivu priču, pitao sam se kako je moguće da nas je tako malo u zapadnom svijetu svjesno ovih priča i lekcija koje bi mogli iz njih naučiti”, naglasio je.
Pred njim bilo je niz izazova. Osim onog koje uključuje razumijevanje kompleksne priče iz ovih krajeva, bio je tu i izazov dolaska do tih spomenika, koji su najčešće smješteni na udaljenim lokacijama. Iako vješt u orijentaciji i čitanju karata još se sjeća kako se izgubio na Kozari u BiH kada je prvi put posjetio tu oblast 2015. godine.
“Neki ljudi imaju težak odnos sa ovim spomenicima i ne vole kada neki stranci njuškaju i raspituju se o njima. Neki su bili uništeni s razlogom, a neki od tih ljudi žele i da oni zauvijek i ostanu takvi”, objašnjava.
Na početku ovog projekta kritike je dobio i u SAD-u gdje su se mnogi pitali zašto će gubiti svoje vrijeme na jednu takvu priču. Ali njegova baza postala je veliki hit. Na tom tragu svoje popularnosti Niebyl sada povremeno organizuje i razgledavanje regiona za one koje zanima istorija. Projekat je izazvao pažnju i britanske izdavačke kompanije Fuel. Krajem ove godine trebali bi izdati i njegovu knjigu nazvanu “Spomenik Monument Database” koja će sadržati fotografije, podatke i priče o istoriji nekih spomenika po Niebyleovom izboru. Uprkos tome što je već napravio puno u ovom projektu, nakon pozitivnih komentara i podrške koju dobija posebno od onih koji žive na područjima bivše Jugoslavije, ima potrebu da nastavi dalje.
“Nakon ovoga postao sam osoba koja još više analizira stvari i o njima razmišlja. I otvorenije prihvatam ideju kako svaka priča ima dvije strane”, naglašava.
