Zanimljivosti više od dvije decenije oduševljava ljude širom svijeta

Benksi, najpoznatiji anonimni umjetnik današnjice

Njegovo platno u svakom času može da postane bilo koji zid. Uspio je ono što nikome prije njega nije, da uličnu umjetnost dovede u svjetske muzeje. O njemu svi govore, iako niko ne zna kako izgleda, znaju samo da svoja djela potpisuje pod pseudonimom Banksy.

Benksi je jedan od najpoznatijih anonimnih uličnih umjetnika našeg vremena. Svoje radove predstavlja kao satirične, obuhvatajući teme iz politike, kulture, sa izrazitim pečatom kritike konzumerističkog društva.

Svoju umjetnost je izveo na ulice, tamo gdje svi mogu da je vide, ali i njenu poentu. Benksi se trudi da kroz svoje crteže šalje poruke koje su anti ratne, anti kapitalističke… Jednom riječju bori se za slobodu i protiv sistema.

Iako se radi o osobi o čijem se identitetu samo nagađa, Benksi je svojim djelima doprinio da se ulična umjetnsot više ne posmatra kao žvrlajnje i vandalizam, već kao legitimni dio pop-kulture. Međutim, iako je za neke umjetnik, za one koji ne shvataju njegovu poruku je i dalje vandal.

Poriv za uništenjem je takođe stvaralački poriv

Iako se protivi institucijama i izlaganju radova u galerijama, jedno od njegovih najpoznatijih djela “Djevojka sa balonom”, grafit koji je godinama krasio zid u Istočnom Londonu, završila je u muzeju.

Grafit “Djevojka sa balonom” je nacrtan 2002. godine, a šest godina kasnije se prebacuje na platno i završava u muzeju u kome je slika bila do 2018. godine kada je prodata. Slika je prodata za nevjerovatnu cifru od 1.042 miliona funti.

Međutim, u trenutku kada se aukcija završila i kada se čuo udarac čekićem, dogodilo se nešto neočekivano. Uključio se alarm, a sa njim i mehanizam za samouništenje koji je isjekao platno.

“Prije nekoliko godina, sakrio sam mehanizam za uništavanje papira u ram jedne slike”, objasnio je umjetnik u videu koji je okačio na svom Instagram profilu, uz Pikasov citat: “Poriv za uništenjem je takođe stvaralački poriv”.

Međutim, bez obzira na to kako se aukcija završila, mnogi su smatrali da Benksi izlaganjem u muzeju prekršio sve ono za šta se borio. Smatrali su da se prilagodio sistemu kome je pružao otpor. Iako se protivio institucijama dozvolio je da se njegovo djelo prebaci na platno i završi u muzeju.

Performans sa “Djevojkom sa balonom”, nije prvi koji je Benksi izveo. Naime, tokom svoje karijere često je organizovao satirične performanse, s porukom koja je jasna širokim narodnim masama. U muzeju Luvr , na primjer, uspješno je instalirao sliku Mona Lize sa smajli stikerom nalijepljenim preko njenog lica. Krišom je u Metropolitan Museum of Art unio svoju sliku žene sa gas maskom. Na ovu akciju muzej je objavio zvanično saopštenje koje je, između ostalog, uključivalo i rečenicu da “treba mnogo više od provalništva i samoljepljive trake da bi nečiji rad opstao na zidovima MET-a”.

Benksi je u maju ove godine odao priznanje zdravstvenim radnicima novim djelom u opštoj bolnici Sauthempton, a platno čija je slika objavljena na njegovom Instagramu postavljeno je kao priznanje zaposlenima te bolnice u borbi protiv virusa korona.

Slika prikazuje malog dječaka kako kleči pored kante za smeće. On je svoje uobičajene igračke Betmena i Supermena, koji su odbačeni u kanti, zamijenio novim herojem – medicinskom sestrom.

Poput Supermena i sestra ima ispruženu ruku, plašt i nosi masku za lice, kapu i kecelju sa znakom crvenog krsta, što je jedini element u boji na crno-bijelom platnu.

Krajem prošle godine najavljeno je da će ljudi širom planete uskoro moći da pogledaju priču o najpoznatijem svjetskom umjetniku, carstvu koje je izgradio i pokretu koji je nadahnuo-Benksiju.

Uprkos tome što je jedna od najvažnijih figura našeg vremena, Benksi je ostao enigma, s malim saznanjima o njegovom životu i radu.

“Banksy & Rise of Outlaw Art” napokon otkriva Benksijevu priču, od korijena u zločinačkoj subkulturi do njegovog uspona kao vođe umjetničke revolucije.

Benksi je prošlog mjeseca finansirao brod za spašavanje izbjeglica koje pokušavaju da stignu u Evropu sa sjevera Afrike.

Luiz Mišel, koja je bila aktivna za vrijeme Pariske komune iz 1871. godine, slovi za junakinju francuske ljevice. Tokom Francusko-pruskog rata iz 1870. i pruske opsade Pariza, Mišel je bila vodeća članica revolucionarnih grupa koje su kontrolisale Monmartr, četvrt koju je vjekovima naseljavala nezadovoljna sirotinja. Kasnije su je prozvali “rodonačelnicom francuskog anarhizma”.

Brod, nazvan “Luiz Mišel” po francuskoj feminističkoj anarhistkinji, isplovio je u tajnosti 18. avgusta iz španske luke Buriana, u blizini Valensije.

“Luiz Mišel” se tada nalazio u središtu Mediterana, gdje je spašeno 89 ljudi, uključujući 14 žena i četvoro djece, prenio je Gardijan.

Brod je obojen u jarko ružičastu boju, a na njemu je Benksi naslikao djevojčicu u prsluku, koja drži pojas za spasavanje u obliku srca.“Luiz Mišel” plovi pod njemačkom zastavom.

Za razliku od brodova ostalih nevladinih organizacija, Benksijev brod je manja, ali brža motorna jahta dugačka 31 metar, koja je ranije bila u vlasništvu francuskih carinskih vlasti.

Benksijevo učešće u spasilačkim misijama počelo je u septembru 2019. godine, kada je poslao mejl Piji Klemp, bivšem kapetanu nekoliko čamaca nevladinih organizacija koji su spasili hiljade ljudi tokom posljednjih godina.

“Zdravo Piji, čitao sam o vašoj priči u novinama. Ja sam umjetnik iz Velike Britanije i završio sam neke poslove oko migrantske krize, očigledno ne mogu da zadržim novac. Možete li ga iskoristiti za kupovinu novog čamca ili tako nešto? Molim te, obavijesti me. Dobro urađeno. Benksi”, pisalo je u elektronskoj poruci.

Klemp, koja je u početku mislila da je to šala, vjeruje da je Benksi izabrao zbog njenog političkog stava.

Benksi je jedan od najpoznatijih anonimnih uličnih umjetnika našeg vremena. Njegovi radovi predstavljaju kritiku današnjeg društva i sadrže dozu crnog humora. Njegova umjetnost, koja kombinuje grafite sa tehnikom stencila,

Benksijev uticaj je toliko jak da je uspio da se, bez obzira na to što mu se ne zna identitet, nađe na listi 100 najuticajnijh ljudi na svijetu magazina Time, rame uz rame sa Obamom, Oprom Vinfri , Lejdi Gagom i Stiv Džobsom.

Send this to a friend