Ekstremne temperature i nepristupačan teren, brojnim naučnicima dio su svakodnevice, ali na neke ih situacije nitko ne može pripremiti. Upravo iznenađenja vode do otkrića, baš kao što se to dogodilo u Južnoj Džprdžiji, britanskom prekomorskom području u južnom Atlantiku, gdje je tim stručnjaka istraživao kraljevske pingvine i njihov uticaj na okolinu.
Lednici koji su se povukli s ostrva s pingvinima su napravili više mjesta, pa je njihov broj u međuvremenu narastao na oko 300 hiljada. S brojem novih mladunaca narasla je i količina fekalija, kao i količina stakleničkih plinova koja iz njih izlazi, što utiče na otapanje leda.
Osim na okolinu, plinovi direktno djeluju na ljude. Nakon što su satima proučavali uzorke kakice u Južnoj Džordžiji, naučnici iz Danske i Kine primijetili su kako ih sve više boli glava i muči vrtoglavica, a zatim su se počeli osjećati drogirano. Razlog je tome azotni oksid, poznatiji i kao smješkavac ili smijavac, bezbojni plin slatkastog mirisa, koji djeluje na nervni sistem i ako se udiše u manjim količinama, izaziva smijeh.
Azotni oksid neko se vrijeme koristio kao anestetik (blagi narkotik) u smjesi s kiseonikom. I danas se u nerazvijenim zemljama koristi pri manjim i lakšim operacijama. Udiše li se u većim količinama, izaziva san, ali i opasna stanja poput kome.
Kraljevski pingvini jedu dosta ribe i planktona koji obiluju azotnim oksidom, ali njihov izmet sam po sebi ne sadrži smijavac. Tek u kombinaciji s mikrobima iz tla plin postaje štetan za ljude i okolinu, i to čak 300 puta više nego ugljen dioksid. Istraživanja pokazuju da pingvini u Južnoj Džodžiji ne prave globalnu štetu, ali s njihovim brojem rasti će i količina štetnog plina.
