Eksperiment danas poznat kao Ašov eksperiment imao je mnoge varijacije, ali je u suštini bio veoma jednostavan – ispitaniku bi se pokazala jedna linija određene dužine i tri druge linije.
Njegov zadatak bio je da kaže koja od tri linije je iste dužine kao prva pokazana. Pritom, riječ nije bila o maloj razilci u dužini već je odgovor bio prilično očigledan.
Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih ljudi koji su zapravo bili Ašovi saradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvijek sjedio na kraju reda tako da je morao da sluša odgovore onih prije njega.
U prvom slučaju, takozvanoj “kontrolnoj grupi” svaki ispitanik je imao zadatak da da svoju samostalnu procjenu i oko 95 odsto ljudi je dalo tačan odgovor.
Daleko interesantniji su bili odgovori kada bi Ašovi saradnici imali instrukciju da namjerno griješe.
Nakon što bi čuli ljude prije sebe kako daju pogrešne odgovore, i ispitanici su odgovarali pogrešno. To se dokazalo u 80 odsto slučajeva.
Kad su ih upitali zašto su pokazali na liniju koja očigledno nije jednaka prvo pokazanoj odgovor je najčešće bio da nisu htjeli da “štrče”, skreću pažnju na sebe ili stvore nesklad u grupi, prenosi Istorijski zabavnik.
Daljnji eksperimenti su pokazali da konformizam zavisi i od broja ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo mali (oko 5 odsto). Kada je u grupi još dvoje ljudi, konformizam se povećava na 15 odsto, zatim na 30 odsto sa troje i 35 odsto sa četvoro ljudi.
Konformizam takođe zavisi i od dvosmislenosti zadatka. Aš je varirao dužinu razlike između linija za poređenje. Što je razlika u dužini bila veća to se konformizam smanjivao. Uopšteno, što je zadatak teži i dvosmisleniji, ljudi se više konformiraju.
Asch's experiment of conformity – http://t.co/MCk8iqo6lq pic.twitter.com/25dbt26HYp
— Scottie House (@ScottieHouse1) April 25, 2014
Drugi zaključci
Nakon eksperimenta koji je izveden na 50 studenata u Americi dao je i druge zaključke. Što je grupa bila privlačnija, sklonost ka konformizmu prema grupnim normama je bila veća.
Ispitanici sa visokim samopouzdanjem konformirali su se manje od onih s niskim samopouzdanjem, ali je sa druge strane konformizam bio najveći kad su za slaganje sa netačnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani.
Ašov zaključak bio je nedvosmislen – teško je odoljeti pritisku grupe i zadržati svoje “ja” u masi.
Ovo je test za prijem u spc sektu, svi bi prosli sa 10-kom…
A sto je rekigija do to sto si rekao. Svi znaju da to sto crkva propagira nema veze sa razmom ali se i dalje kunu u rijec crkve. Sto ti to govori. Pogledaj to ovako, prvo se javi neka ideja, pa ta ideja ima samo nekoliko pobornika, a veliki broj onih koji je osuđuju, kad ta ideja dobije kao propagatora… Više »
Vi kao medij ga imate to je sigurno i provjereno.
ja kad mi zgodna đevojka kaže: kako si nikola?
ja odgovorim: odlično.
(a ne zovem se nikola)
Naravno,)))))
Aaaaxaaxaxaxaxaxxaaxaaaa
A kako si rece