Zanimljivosti

Jeziva priča o stvarnom ubici iz filma Vrisak

Tokom “samo” tri dana klanja i terorisanja studenata na kampusu u Geinsvilu, na Floridi, Deni Roling je, ne znajući, inspirisao i film (pa čak i cijelu franšizu) koji će postati hit.

Roling je, pišu mediji, od najranije mladosti bio izrazito nesrećan i zlostavljan.

“Gainesville Ripper”, kako su ga prozvali, u tri dana na kampusu je ubio petoro studenata, a uhvaćen je pukim slučajem, zbog obične pljačke. Rođen je 1954. godine u Šrevportu, u američkoj saveznoj državi Luizijani, ali njegov otac, lokalni policajac, nikada nije htio da ima djecu. Deni je imao samo godinu dana kada ga je otac prvi put zlostavljao. Dobio je batine jer, navodno, nije dobro puzao, a sve se pogoršalo i kada se rodio njegov mlađi brat.

Majka Klaudija je neuspješno pokušavala da bježi iz toksičnog braka, a Deni je uspio da padne treći razred. U školi je opisivan kao “dječak koji pati od kompleksa manje vrijednosti, ne zna se kontrolisati i agresivan je”. U dobi od 11 godina počeo je iz hobija da se bavi muzikom kako bi se udaljio od agresivnog oca (majka je hospitalizovana radi nervnog sloma i jer je pokušala da prereže vene). Pio je i drogirao se, i gledao ćerku od komšije kroz prozor dok se presvlačila. Otac ga je i zbog toga prebio.

Kako je odrastao nije bio u stanju da zadrži stalni posao pa se prijavio u vojsku. Iako je htio mornaricu, dobio je vazduhoplovstvo, a otprilike 100 puta je konzumirao ekstazi tako da ga je i vojska izbacila. Nakon toga uspio je da se oženi, ali ne zadugo. Supruga ga je, zbog zlostavljanja, ubrzo ostavila. Bijes je iskalio tako što je silovao ženu koja je slična njegovoj bivšoj supruzi, a jednu ženu je ubio automobilom.

Od sedamdesetih do devedesetih pljačkao je po američkom jugu, svako malo završivši u zatvoru. Bježao je iz zatvora, gubio poslove, a od bijesa je, kasnije se saznalo, blizu roditeljskog doma ubio 24-godišnju Džuli Grisom, njenog oca Toma i njihovog osmogodišnjeg rođaka Šona. Dva puta je pucao i u vlastitog oca, koji je preživio, ali je ostao bez uha i oka. Deni je brzo promijenio identitet i s novim dokumentima pod imenom Majkl Kenedi Džunior pobjegao na Floridu.

U ljeto 1990. tačnije 24. avgusta, Deni je provalio u sobe Sonje Larson i Kristine Pauel, studentkinja u Geinsvilu. Pratio ih je kući i onakav veliki kakav je bio, lako ih je savladao. Obje je zavezao ljepljivom trakom. Prije toga je jednu natjerao na oralni seks, da bi je onda silovao, masakrirao nožem i onda je opet silovao. Drugoj je djevojci odrezao bradavice i zadržao ih kao suvenir. Sljedeći dan Roling je na sličan način ubio Kristu Hojt, ali nije se zaustavio na silovanju, rezanju bradavica i “običnom” ubistvu već joj je odsjekao glavu i stavio je na policu s knjigama, a njeno tijelo postavio u sjedeći položaj na krevetu. Sada je kampus bio u haosu. Njime su lunjali policajci i detektivi, a studenti su se kretali i spavali u grupama. Radili su sve što je moguće kako bi bili zaštićeni, ali “Gainesville Ripper” napao je još jednom.

Manuela Taboadu ubio je dok je ovaj spavao, a onda je prešao na Trejsi Paules. Ali njihova tijela nije mrcvario jer ga je, vjerovatno, nešto prekinulo. Predavanja su otkazana, a studenti i profesori su okolo hodali s palicama. Hiljade ljudi napustilo je kampus, a više stotina se nije vratilo. Stanje straha, trostruko zaključavanje brava i spavanje dok je barem jedna osoba budna ih je obilježilo za život. S obzirom da mu je otac bio policajac Deni je znao sve o prikrivanju tragova. Nije bilo dovoljno dokaza da se na bilo koji način poveže s ovim zločinima. Svoje žrtve je detaljno prebrisao, a ljepljive trake se rješavao daleko od mjesta zločina.

Priveden je nakon jurnjave automobilima jer je opljačkao prodavnicu, a policija nije imala pojma ko se zapravo nalazi ispred njih. To je bilo dvije nedjelje nakon ubistava. Mjesecima su detektivi povezivali trostruko ubistvo iz Šreveporta s onima na Floridi. Na kraju su zatražili DNK svih osuđenika iz Šreveporta i pokazalo se da se poklapa s DNK nađenim na porodici Grisom.

Roling se nije bunio, vrlo brzo je priznao zločine sve do jednog i smrtna kazna nad njim je izvršena je 25. oktobra 2006. na Floridi. Soba u kojoj se izvodi smaknuće bila je prepuna.

Tokom smaknuća 52-godišnjak je pjevao pjesmice koje je svirao kada se kao 11-godišnjak okrenuo muzici, na taj način je, valjda, pokušao da pronađe mir. Ali dok je Roling zaslužno trunuo u zatvoru nije imao pojma kako su ubistva privukla pažnju Kevina Vilijamsona koji je slagao scenario o ubistvima koja se odvijaju na kampusu i medijskom ludilu koje slijedi.

Scenario je, na kraju, oblikovan u kultni klasik “Vrisak” u čijem su prvom nastavku umjesto studenata, srednjoškolci. “Vrisak”, koji je režirao Ves Kraven, nije, priznaje Vilijamson, tako izgledao na početku. On je stvarao ideju o serijskom ubici na kampusu i policajcu koji ga proganja.

“Ali iz svega toga, i mog istraživanja Rolinga, izašao je “Vrisak”, kaže Vilijamson.

Send this to a friend