Kako je stvarno potopljen neuništivi Titanik

Govorili su da je nepotopljiv. Neuništiv. Titan među brodovima.

Kako to onda da je čuveni Titanik svoje prvo putovanje završio na dnu Atlantskog okeana?

Iako se decenijama istražuju njegove olupine, a stručnjaci se svim silama trude da otkriju sve detalje, čini se da nikada nećemo pronaći odgovor na ovih 13 pitanja.

Da li je uopšte bio Titanik?

Svi se slažu da je luskuzni brod uplovio 10. aprila 1912. godine i potonuo pet dana kasnije, odnijevši oko 1.500 života od ukupno 2.223 putnika. Ipak, mnogi vjeruju da potonuli brod uopšte nije bio Titanik, već identični R.M.S. Olimpik. Prema toj priči, Olimpik je bio već oštećen zbog prethodne nesreće, ali kako bi isplata osiguranja bila veća, zajednički vlasnici oba broda preimenovali su Olimpik u Titanik i namjerno ga potopili. Iako u ovoj teoriji postoji mnogo “rupa”, serijski brojevi pronađeni na djelovima broda je podržavaju!

Da li vatra zapečatila sudbinu broda?

Nedavni dokumentarci nude vjerodostojne dokaze da je Titanik (ili Olimpik) oštećen vatrom koja je bijesnila u kotlarnicama pune tri nedjelje prije nego što je brod uopšte isplovio. Šteta je oslabila čitav trup broda i ubrzala potapanje u trenutku sudara sa ledenim brijegom – koji je takođe jedna od misterija (o tome malo kasnije u tekstu).

Zašto je kapetan ubrzao?

Decenijama su ljudi vjerovali da je kapetan Smit insistirao na brzini kroz teške, ledene vode sjevernog Atlantika, jer je želio da Titanik bude brod koji je prešao ovaj okean brže od bilo kog drugog plovila. Ali, 2004. godine, Geološko društvo Amerike objavilo je akademski rad inžinjera Roberta Esenhaja sa potpuno drugačijom teorijom. U njemu se tvrdi da je kapetan naredio ubrzanje kako bi ugalj što prije konačno potpuno izgorio i da bi mogao da preuzme kontrolu nad pomenutom vatrom.

Zašto se brod polomio baš na dva dijela?

1. septembra 1985. godine okeanograf Robert Baljard otkrio je olupinu na četiri kilometra ispod površine okeana, šokiran onim što vidi – brod je bio polomljen na dva gotovo jednaka dijela. Do tada su svi mislili da je Titanik potonuo netaknut, jurivši nevjerovatnom brzinom na dno okeana u blizini obale Njufaundlenda. Baljardovo otkriće dovelo je do nove teorije – da se brod slomio na dva dijela kao rezultat velike mane u dizajnu i štednje na materijalu prilikom izgradnje.

Da li je torpedo potopio Titanik?

Neki ne vjeruju u priču da je čuveni brod potponuo nakon sudara s ledenim brijegom. Postoje oni koji vjeruju da je Titanik napadnut torpedom sa njemačkog broda. Ovu teoriju “potvrđuje” poznata činjenica da je jedan njemački brod potopio brod Lusitaniju 1915. godine. Neki vjeruju da su ljudi pomiješali Lusitaniju sa Titanikom, ali postoji mogućnost i miješanja Titanika sa Olimpikom, koji je zaista pretrpio veliku štetu od strane vojnog broda 1911. godine. Pitanja definitivno ostaju otvorena…

Ledeni brijeg ili ogromna santa?

Profesionalni marinac kapetan L. M. Kolins tvrdi da bi Titanik, da je udario u ledeni brijeg, potonuo za tren oka. On vjeruje da je Titanik zapravo udario u ogromnu santu ili višegodišnje slojeve leda koji plutaju pod površinom okeana. Kolins ukazuje na nedosledne izjave svjedoka, koje su vjerovatno posljedica prirodnih optičkih varki. Da je posada samo imala dvoglede…

Zašto posada nije imala dvoglede?

Da su makar dežurni nadzornici imali dvoglede, na vrijeme bi primijetili opasnost i imali bi vremena da promijene kurs. Ali, čitava zaliha dvogleda bila je zaključana u odjeljku za odlaganje. Ključ je imao samo jedan član posade, koji je prebačen na drugi zadatak i udaljen sa broda tik pred plovidbu. On je kasnije tvrdio da je prosto zaboravio da preda ključ. Da li je ili ponovo pričamo o naknadi od osiguranja?

Ako je bilo upozorenja, zašto ga niko nije shvatio ozbiljno?

Čak i bez dvogleda Titanik bi imao vremena da promijeni kurs, samo da je neko upozorio posadu. Baš tu i leži misterija – posada je bila upozorena. Sat vremena prije sudara, brod S. S. Kalifornijan, koji je prolazio blizu, radiom je javio da su morali da se zaustave zbog gustog polja leda. Ipak, radio operater Titanika Džek Filips nikada nije prenio upozorenje kapetanu Smitu. Neki kažu da je poruka namjerno prenesena kao “ne-urgentna”. Filips je tajnu odnio na dno okeana zajedno sa brodom.

Da li je S. S. Kalifornijan imao nešto sa nesrećom?

Ovaj brod se nalazio 20 kilometara od mjesta gdje je Titanik potonuo. Poslao je Titaniku upozorenje o opasnom ledu, koje “nije bilo urgentno”. Kasnije je brod Kalifornijan ignorisao pozive upomoć sa Titanika. Posada je tvrdila da nisu primili pozive jer je njihovom radio operateru isteklo radno vrijeme.

“Treći” brod

Kalifornijan možda nije bio jedini brod koji je ignorisao pozive upomoć s Titanika. Norveški brod Samson možda je takođe bio blizu. Mnogi vjeruju da je bio čak i bliže Titaniku nego Kalifornijan, ali nisu željeli da priđu kako ne bi bili kažnjeni za ilegalni lov na foke.

Da li je Džej Pi Morgan sve isplanirao?

Oni koji vjeruju da je Titanik zamijenjen Olimpikom za tragediju krive finansijera Džej Pi Morgana, koji je bio jedan od vlasnika kompanije u čijem su posjedu bila oba broda. Morgan je bio jedan od najbogatijih ljudi na planeti u to vrijeme i imao je nevjerovatnu moć. Ali, iako je planiralo, Morgan se nije pojavio na brodu. Njegova porodica nije isplovila, iako je imala rezervisane karte i apartman. Da je on znao šta će se desiti? Da li je on to isplanirao?

Da li je u pitanju zavjera za ubistvo?

Mnogi vjeruju da Titanik nije potopljen zbog novca od osiguranja, već je navodno Morgan režirao savršeno ubistvo svojih rivala Džejkoba Astora, Isidora Strausa i Benjamina Gugenhajma. Sva trojica su stradala na brodu.