Kupanje je bilo za slabiće: Ovako se išlo na plažu prije 130 godina

U počecima javnih kupališta na plažama se nije skidalo, partijalo, a najčešće ni kupalo. Plivalo se prema preporuci ljekara, a umjesto toga družilo se i šetalo…

Bogati Britanci neki su od prvih koji su pokazali interes za ljenčarenjem na plažama, a krajem 19. vijeka započela je era javnih kupališta. I u Hrvatskoj se u to vrijeme kupalo na Bačvicama, koje su se tada zvale Špalacijuni ili Spalaćuni, a i Opatija je bila omiljeno odmaralište bogatih turista. U to su vrijeme ljudi prepoznali ljekovita svojstva mora i sunca, kao i opuštanja u prirodi.

Britanci su prema preporukama ljekara odlazili na more, pogotovo oni koji su zaključili kako su puno slabiji od radničke klase koja je bila mišićava i preplanula jer je provodila dane na suncu, naporno radeći.

Jedno od prvih ljetovališta pojavilo se na istočnoj obali Engleske u malom gradu Scarboroughu kod Yorka. Osim slabašnih Britanaca plaže su posjećivali i umjetnici koje su morski prizori podsticali na stvaranje. Tada su pokrenute i prve plivačke škole, i na moru, i u rijekama poput Temze i Seine.

No u počecima nije puno ljudi plivalo i sunčalo se – na plaže se dolazilo da bi se družili, šetali i odmarali na svježem vazduhu. Igrale su se društvene igre, veslalo se, loptalo u moru i budile su se nove ljubavi. Ljudi, zakopčani do vrata, koji su nerijetko dolazili s konjima, na plaži nisu bili neuobičajen prizor.

Krajem 19. vijeka žene su se kupale u pamučnom kupaćem odijelu. Strani gosti nisu gledali s odobravanjem na naviku lokalnog stanovništva da u more ulazi u vešu ili bez odjeće. Tada nije, kao danas, bilo važno skidati kilograme prije ljeta jer se pivski stomak, ili neki drugi “dodatak” mogao sakriti ispod slojeva odjeće.