Zanimljivosti

Legenda o Lazarevoj pećini, domu slijepih miševa za koje se vjeruje da donose sreću

Lazareva pećina nalazi se na dvadesetak kilometara od srbijanskog grada Bora, i nešto manje od Brestovačke banje, u selu Zlot. Mještani kažu da je oduvijek bila obavijena velom misterije, što potvrđuju i brojne legende.

To je, kako tvrde, “pećina sreće”, jer svako ko dođe i pomisli želju, zadrži se malo na ovom mjestu, može očekivati da će mu se desiti neko dobro.

Ranije, kada se više vjerovalo u to, kako bi se koje žensko dijete zadjevojčilo, obavezno je dolazilo da daruje pećinu buketom poljskog cvijeća ne bi li tako prizvalo sreću. Ovo mjesto posjećivali su i momci koji su ostavljali poneki novčić da bi stekli bogatstvo. Zloćani kažu da u legendu o čarobnoj pećini vjeruju i ljudi iz drugih krajeva Srbije, pa dolaze da obave taj drevni ritual i ponesu bar jedan mali kamen da ih čuva i donese im zdravlje i dugovječnost.

Pećina oduzima dah ljepotom, a od davnina je dom slijepim miševima. Mještani vjeruju da slijepi miševi donose ljubav i blagostanje svima koji posjete to mjesto. 

Po legendi koja živi u Zlotu, pećina je dobila ime po knezu Lazaru. Poslije Kosovskog boja, ostaci srpske vojske, bježeći pred Turcima, sklonili su se u pećinu, gdje su živjeli neko vrijeme i hranili se domaćim životinjama o čemu svjedoče kosti ovih životinja pronađane u pećini.

Druga legenda govori da je pećina dobila ime po hajduku Lazaru, koji je napadajući turske zulumćare stekao veliko bogatstvo i sakrio ga u pećinu. Vjeruje se da bogatstvo i danas počiva negdje duboko u pećini.

Lazareva pećina je popularno turističko mjesto, a ukupnа dužinа ispitanih kаnаlа veća je od 10 000 metara. Zа turističke posjete uređene su staze dužine od 900 metara. Pećinski prostor čine monumentalne dvorаne zvučnih imenа: PrestonаDvorаnа blokovаKoncertnаDvorаnа slijepih miševа itd.

Lаzаrevа pećinа je i znаčаjаn аrheološki lokаlitet. U njoj su otkrivenа tri kulturnа horizontа.

Najstarije naselje u pećini pripada početku bakarnog doba, salkuca-gumelnica kulturi. Keramički predmeti i koštane alatke izrađivani su sa puno mašte i smisla za njihove oblike i ornamentiku. Pored ostalih privrednih aktivnosti, prerada bakra bilo je jedno od osnovnih zanimanja. Šila, igle, dleta, kopče i drugi predmetikoji su ovdje izrađivani smatraju se za najstarije bakarne nalaze u Srbiji.

U ranom bronzanom dobu, pre oko 4500 godina, pećina je služila kao lovačka stanicada bi ponovo, nešto kasnije u gvozdenom dobu, u VI vijeku prije nove ere, postala značajan metalurški centar.

Send this to a friend