Naučnici su izračunali koliko nam je vremena ostalo na Zemlji

Rasprostranjena krčenja stabala širom svijeta rezultiraće ekološkom katastrofom za 40 godina, upozoravaju naučnici. Njihovo posljednje statističko istraživanje je presuda za planetu i za nas.

Maksimalno četiri decenije do ekološke katastrofe – to je zaključak statističara Maura Bologne i Gerarda Akuina. Katastrofa će biti uzrokovana sve većom potrošnjom i krčenjem šuma. Svoja istraživanja i zaključke objavili su u naučnom časopisu Nature Scientific Reports.

Mauro Bolonja sa Univerziteta Tarapaka u Čileu i Gerardo Akuino sa Instituta Alan Turing iz Londona godinama stvaraju statističke modele. Njihovi posljednji rezultati istraživanja su zastrašujući scenario za planetu i čovječanstvo.

Da bi izračunali kolaps naše civilizacije, usredsredili su svoje proračune na jedan glavni podatak, za koji su odabrali krčenje šume zbog činjenice da su porast temperature ili koncentracija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi podaci s previše nepoznanica koje sprečavaju preciznu procjenu. Stoga su uporedili stopu krčenja šuma sa indeksom stanovništva i potrošnje.

Njihova izračunavanja pokazuju da ako se nastavi sa sadašnjim tempom čišćenja ogromnih površina šuma, naša civilizacija ima 2 do 4 decenije do konačnog urušavanja.

Postoje li šanse da se izbjegne katastrofa? Da – one su 10 posto.

Krčenje šuma uzrokuje propast čovječanstva

Pitanje je zašto će krčenje šuma, umjesto topljenja glečera, rastuće temperature ili zagađenja vazduha doprinijeti klimatskoj katastrofi. Naučnici u svom izvještaju objašnjavaju koliko je za život na Zemlji presudno prisustvo drveća bez kojeg nismo u stanju da opstanemo. Drveće proizvodi kiseonik, apsorbuje i neutrališe otrovne materije kao što su ugljen dioksid, sumpor dioksid i teški metali, reguliše ciklus vode, štite tlo na kojem rastu, obuzimaju bezbroj vrsta i ekosistema, a šume su najbolji prirodni filter za atmosferu.

Ne trebamo analizirati grafikone i jednačine priložene u izvještaju naučnika da bismo zaključili da ćemo bez drveća izumrijeti. A 10 posto šansi za opstanak čovječanstva nije šansa.

Martoa Grunland, koordinatorka kampanje za zaštitu šume Greenpeace je veoma kritičana prema politici upravljanja sječom šumama koja se sprovodi. Prema njenom mišljenju, sječa vrijednih šumskih ekosistema odvija se u mnogim zemljama.

“Stara šuma je složen ekosistem koji je u stanju da se reguliše. Ima nevjerovatnu sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama, i apsorbuje ogromne količine ugljen-dioksida”, kaže ona, pa daje Poljsku kao primjer za nemarnu sječu šuma.

Prema njenim riječima, oko 15 posto svog šumskog područja u Poljskoj su mjesta visoke prirodne vrijednosti koja moraju biti odmah zabranjena za sječu.

“Nažalost, ministar Vos i predstavnici Državnih šuma tretiraju mnoge šume kao stare, iako su najvrijednije u prirodi. Sijeku ih u panj”, kaže Grunlandova.

“Najšokantnije za mene je sječa u Karpatskoj šumi, gdje se ove godine planira rušenje 63.000 kubnih metara stabala. Kombajn, čuvena teška oprema koja je takođe posjekla šumu Białovieza, već je ušao u region. U Karpatskoj šumi je još tužnije, jer je to planinska šuma koja ima ključnu ulogu u zadržavanju vode. Pogledajmo paradoks. U Poljskoj stalno govorimo o suši i istovremeno puštamo kombajn, uništavamo tlo, uništavamo okolinu smećem i na kraju uništimo sposobnosti šume da zadrži vodu”, zaključuje aktivistkinja.