Ovaj čovjek je izmislio klima uređaj

Današnji način hlađenja prostora, klima uređaj, osmišljen je prije tačno 110 godina, ali ne zato što je ljudima bilo vruće, već da bi se povećao kvalitet rada jedne štamparije iz Bruklinu.

Stari Rimljani imali su razvijen sistem podnog grijanja vrelim vazduhom koji su zvali Hypocaustum. Oni su , naime, koristili ugalj i drvo za grijanje, a u vrelim danima vodom su hladili zidove svojih kuća.

U Kini je u 2. vijeku izmišljen ventilator na ručni pogon, u srednjem vijeku ponegdje su se kuće hladile uz pomoć vode i vjetrenjača, ali tek je na početku 20. vijeka zahvaljujući napretku u oblasti hemije izmišljena današnja klimatizacija.

Onaj ko je zaslužan za današnje klima uređaje koje imamo jeste Vilis Kerijer, diplomac Univerziteta Kornel, koji je radeći u kompaniji Bafalo fordž pokušavao tokom 1902. godine da riješi problem u proizvodnji svog klijenta, litografsko-štamparske kompanije iz Bruklina.

Kako bi poboljšao proces štampe, Kerijer je morao da uvede kontrolu ne samo temperature već i vlage vazduha u štampariji.

Zato je iskoristio poznati način grijanja vazduhom kroz vrele cijevi i potpuno ga obrnuo. Vazduh je u njegovom uređaju prolazio kroz vrlo hladne cijevi – napunjene ledenom vodom – a usput je uz temperaturu mogao da se kontroliše i procenat vlage u vazduhu koji bi izlazio.

Za štampariju, niža temperatura i vlaga pomogle su da papir zadrži formu i dimenzije, a mastilo poravnanje.

Sem što je, po Kerijerovom kriterijumu, uređaj za klimatizaciju morao da omogući kontrolisanje temperature i vlage, on je naknadno dodao još dva: klima-uređaj mora i da kontroliše cirkulaciju i ventilaciju vazduha kao i da čisti vazduh.

Svoj patent iz 1906. godine nazvao je „aparat za tretiranje vazduha“. Kerijerov izum je bio veliki hit i mada je svoju prvu primjenu našao isključivo u industriji nije dugo prošlo do njegove široke primjene. Svoje mjesto klima je pronašla u bioskopima, sportskim arenama, autobusima, vozovima, robnim kućama, poštama i poslovnim zgradama, a pedesetih godina i u domovima, a onda i automobilima.

Život se mnogima iz temelja promijenio zahvaljujući izumu Kerijera. Za proteklih 110 godina postali smo potpuno zavisni o klima-uređajima.

Zahvaljujući klimama, povećana je produktivnost na radnom mjestu, pa ljudi sada mogu živjeti i raditi i u najtoplijim i najvlažnijim mjestima.