Zanimljivosti Desilo se u Srednjem vijeku

Plesna kuga: Nepoznata bolest koja je natjerala ljude da plešu do smrti

U julu 1518. godine, stanovnici grada Strazbura, tada dijela Svetog Rimskog Carstva, osjetili su potrebu da plešu i nisu mogli da se kontrolišu. Histerija je nastupila kada je žena, a prva koju je zahvatila poznata je bila kao  gospođa Trofea. Ona je zašla na ulicu i počela da se u tišini uvija, vrti i trese. Plesala je sama ovaj plesni maraton nedjelju dana i uskoro joj se pridružilo oko 30 sugrađana. Do avgusta, plesna epidemija odnijela je 400 žrtava.

Nemajući drugo objašnjenje za ovaj fenomen, lokalni ljekari okrivili su „uzavrelu krv” i predložili da bolesni jednostavno otjeraju groznicu plesom. Napravljena je bina i dovedeni su profesionalni plesači. Grad je, čak, unajmio i bend koji bi svirao, ali uskoro je maraton počeo da uzima danak. Mnogi plesači su se srušili od iscrpljenosti. Neki su umrli od šloga ili srčanog udara. Čudna situacija trajala je sve do septembra, kada su plesače otjerali u svetilište na vrhu planine da mole za oprost.

Plesna kuga u Strazburu možda djeluje kao legenda, ali ona je detaljno zabilježena u istorijskim spisima iz 16. vijeka. Takođe, ona nije jedini poznati slučaj ove vrste. Slične manije dogodile su se u Švajcarskoj, Njemačkoj i Holandiji, mada nisu bile velike i smrtonosne kao ova francuska iz 1518.

Šta je moglo da natjera ljude da plešu do smrti?

Istoričar Džon Veler smatra da se objašnjenje najvjerovatnije krije u Svetom Vidu, za koga su pobožni Evropljani u to doba vjerovali da može da baci kletvu na one koji boluju od plesne kuge. Kada se tome dodaju užasi bolesti i gladi, koje su harale Strazburom 1518, sujevjerje oko Svetog Vida možda je izazvalo histeriju uzrokovanu stresom koja je obuzela veći dio grada.

Po drugim teorijama, plesači su bili članovi religijskog kulta ili su čak slučajno progutali ergot, otrovnu gljivu koja raste na vlažnoj raži i uzrokuje grčeve i halucinacije.

Send this to a friend