Šta predstavlja čuveni kineski simbol Jing i Jang?

Drevni simbol Jina i Janga (Ying Yang) je vjerovatno najzastupljeniji i najpopularniji simbol u kineskoj kulturi. Ovaj svima dobro poznati simbol reprezent je filozofskog koncepta koji nas uči da u svim predmetima u svemiru postoje dvije glavne, suprotstavljene ali ipak komplementarne sile koje pokreću svijet.

Kako je i najmanji detalj oko nas u konstantnom kretanju, tako i svaki od ova dva elementa (odnosno principa) sadrži element svog suparnika. Time dobijamo sliku dva izuzetno jaka simbola koja su neodvojiva, i što je još važnije – ne mogu postojati jedno bez drugog.

Koncept Jina i Janga predstavlja osnovu mnogih kineskih filozofskih škola, a posebno je vezana za taoizam. Središnji pojam taoizma čini Tao, koji se najčešće prevodi kao Put. Smatra se da je on nepromjenljiv, te da od njega potiču nebo i zemlja kao dva pola.

U njemu prepoznajemo muški princip, odnosno Jang kao svijetlu stranu i aktivnost koja se vezuje za element vazduha i vatre, ali i ženski princip Jin, kao tamnu, pasivnu stranu koja se poistovjećuje sa elementom vode i zemlje.

Simbolika se, naravno, ne završava samo sa pojmom aktivnosti i pasivnosti. Tako u Jangu prepoznajemo svjetlost odnosno Sunce, dan, nebo, stremljenje u visine, jug, vatru, leto, toplotu, kreativnost, planine, vrućinu. Suprotne pojmove, odnosno Mjesec, noć, zemlju, pad, sjever, hladnoću, smirenost, doline, zimu – nalazimo na drugoj strani, odnosno u Jinu. Odavde nije teško izvući zaključak da je Jang u direktnoj vezi sa životom, dok Jin korespondira sa umiranjem.

Ovakvim izdvajanjem pojmova dobija se gruba slika važnosti Jin/Jang energije. Istina je, međutim, da se najbolji mogući prikaz ovog energetskog savršenstva krije u zori, odnosno ranom svitanju, gdje priroda još spava i uživa u svojoj pasivnosti dok istovremeno prvi zraci sunca stupaju na scenu pozivajući je da vrijeme za buđenje i akciju.

Slično je i sa čovjekom – svakom od nas je potreban odmor nakon napornog rada, a san i java su ništa drugo do dva lika u ogledalu.

U kineskoj kulturi simbol Jina i Janga možemo pronaći u različitim oblicima, mada je najčešće predstavljen u obliku kruga koji kriva linija dijeli na dva jednaka dijela – crni i bijeli.

Isti ovakav krug obavijen lotusovim cvijetom je takođe jedan od popularnih simbola, s tim što je ovdje naglasak na savršenstvu i čistoti koju lotus kao svijeta biljka unosi u dvije suprotstavljene energije. Lotus je za Kineze cvijet koji je u direktnoj vezi sa Budom, ali i letom, inteligencijom i mudrošću.

Pored lotosa, simbol Jina i Janga možemo sresti i u oku (takozvano Jin Jang Oko), gdje dobija značenje fokusiranosti i usredsređenosti na pomenute energije; ali i u srcu (Jin Jang Srce) gdje nas podsjeća da je i ljubav jedna od najvažnijih sila koja pokreće svijet, i da naša srca moraju uvijek biti otvorena za nesmetano strujanje kosmičke energije.