Turista je zapanjio radnike muzeja kada je uspješno pogodio kombinaciju na sefu koja je mučila eksperte.
Kanađanin je uspio da otključa sef koji je neotvoren decenijama stajao u muzeju, pogodivši šifru na sreću, iz prvog pokušaja.
Stefan Mils je sa porodicom posjetio Muzej zaostavštine grada Vermiliona kada je „iz šale” pokušao da otvori čeličnu kutiju. U muzeju u provinciji Alberta su prethodno više puta pokušavali da otključaju stari sef – ali bez uspjeha.
Sef nije otvoren od druge polovine 1970-ih godina. Muzej, koji se nalazi u staroj školskoj zgradi od cigala, sadrži kolekciju predmeta iz istorije Vermiliona, gradića sa nešto više od 4.000 stanovnika.
Mils je sa porodicom u maju posjetio muzej. „Svakog ljeta kada odemo na kampovanje, naučimo da svaki mali grad, bez obzira na to gdje se nalazi, ima nešto da ponudi”, kaže on za BBC.
Tako su djecu poveli u muzej kroz koji ih je sproveo volonter Tom Kiblvajt. Jedan od eksponata je i sef, porijeklom iz Bransvik hotela koji se u tom gradu otvorio 1906. godine.
Vjeruje se da je sam sef kupljen 1907. Muzeju je doniran početkom 1990-ih kada je hotel promijenio vlasništvo i bio renoviran. Mils kaže da je cijela porodica „bila zaintrigrana” kada im je pokazan sef.
Iz muzeja su prethodno tražili pomoć stručnjaka kako bi otkrili šifru, pokušavali različite kombinacije, čak i stupili u kontakt sa bivšim zaposlenima u hotelu.
I drugi posjetioci su se, baš kao i porodica Mils, igrali sa sefom i pokušavali da ga otvore, ali bezuspješno.
„Rekao sam vodiču da je to nevjerovatna vremenska kapsula i da ne znaju ni šta je unutra”, kaže Mils, koji radi kao varilac.
Primijetio je da se brojevi kreću od 0 do 60, i odličio da proba 20-40-60.
„Tipična kombinacija, tri puta u smjeru kazaljke na satu – 20 – dva puta u suprotnom smjeru – 40 – jednom u smjeru kazaljke na satu – 60, probao sam i otvorio se”, kaže on.
„Bilo mi je jasno da je dugo zaključan jer je prašina pala sa mehanizma za zaključavanje.”
Kiblvajt za BBC kaže da je „bilo uzbudljivo” kada se okrenuo i vidio da su vrata otvorena.
Nažalost u sefu nije bilo blaga. U njemu je bio stari nalog za plaćanje i blokčić za upisivanje narudžbina iz 1970-ih godina.
U blokčić je upisan račun za burger od pečuraka koji je koštao 1.5 kanadskih dolara (0.99 eura) i paklu cigareta za jedan kanadski dolar.
„Ti predmeti nemaju neku vrijednost, ali nas veoma zanimaju. Daju nam ideju o tome kakvo je ovo mjesto bilo 1977. i 1978. godine”, kaže Kiblvajt.
Vjerovatnoća da Mils tačno pogodi kombinaciju je mala, kaže Džefri Rozental sa Univerziteta u Torontu, autor knjige Knock on Njood: Luck, Chance, and the Meaning of Everything.
Prema njegovoj računici šansa da se iz prvog pokušaja pogodi kombinacije je 1 prema 216.000. (Njegova kalkulacija je uzela u obzir da se brojevi na sefu kreću od 0 do 60).
On ipak ističe da neke takve brave imaju prostora za manevrisanje, a pošto je ova imala sigurnosni sistem od tri broja, Rozental je izračunao da su šanse ipak jedan prema 8.000, „što je i dalje mala vjerovatnoća”.
Činjenica da je kombinacija brojeva bila specifičnog šablona i da nije bila nasumična takođe može da utiče na računicu o vjerovatnoći, dodao je.
