Između Frizijskih ostrva i holandske obale krije se jedinstvena morska pojava. Pod uticajem plime i osjeke dio obale od Den Heldera do ušća rijeke Ems dva puta dnevno prelazi iz mora u močvaru i obrnuto. Ove prelijepe priobalne blatne ravnice poznate kao Vadense zauzimaju površinu od oko 2.500km2. Prošarane ostrvima, plićacima, pješčanim dinama i vodotocima. Zbog svoje jedinstvene ljepote, ovo je područke proglašeno rezervatom biosfere prije 25 godina.
Po čemu je specifično Vadensko more
Grupa zapadnofrizijskih ostrva ponaša se kao prirodni branik koji štiti Vadense od snažnih talasa Sjevernog mora. Na svakih 12 sati i 25 minuta kanali između ovih ostrva se neizmjenično pune i prazne slanom vodom iz Sjevernog mora, koja se kreće pod dejstvom plime i osjeke. Kako mjesec kruži oko Zemlje i povlači plimske talase tako oni utiču na ovu plitku obalu i dva puta dnevno joj mijenjaju status od močvarne ravnice do mora i natrag.
Poslije povlačenja lednika prije 10.000 godina u ovoj oblasti su počeli da se formiraju pješčani sprudovi, a od njih vremenom i pješčane dine. Pod uticajima vjetra, pomenutih morskih doba, a u posljednjih par vjekova i čovjeka, pomenute dine se “kreću”. Ovo samo doprinosi da oblast Vadenskog mora postane poznata na čitavoj planeti po svom izrazito dinamičnom reljefu.
Nesvakidašnji safari turizam
Slane blatne ravnice koje dva puta dnevno “proguta” morska voda idealno su stanište za organizme kao što su školjke (ostrige), kozice, rakovi itd… Sve češće se organizuju turističke ture koje se sastoje u tome da pod vođstvom obučenih vodiča turisti bosonogi šetaju blatnim ravnicama tražeći školjke i ostrige u plitkom mulju.
Ljubitelji prirode će uz malo sreće naljeteti na neku od mnogobrojnih ptica selica koje se hrane ribama i drugim životinjama čije je stanište ova plitka voda. Oni najsrecniji će imati prilike da vide i jedinog sisara koji nastanjuje ovaj rezervat – foku.
