Grlić Radman: Crna Gora bi trebala donijeti rezoluciju o Božićnom ustanku

Crna Gora bi se trebala suočiti sa vlastitom istorijom, ako je sklona rezolucijama. Trebala bi donijeti Rezoluciju o božićnom ustanku, ako idemo unazad, poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom današnje posjete Hrvatskoj zajednici u Donjoj Lastvi.

On je, kako prenosi Radio Tivat, u Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi održao sastanak sa Adrijanom Vuksanovićem, predsjednikom HGI i poslanikom u Skupštini Crne Gore, Zvonimirom Dekovićem, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća i Ilijom Janovićem, potpredsjednikom HGI.

Sastanku su prisustvovali i ambasador  Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i konzulica Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević.

Nakon sastanka održana je press konferencija.

“Mi ovdje dolazimo sa porukom i Vlade i predsjednika hrvatske Vlade o podršci, o brizi za Hrvate u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj. Naša briga je od početka vidljiva ovdje, kako politički, tako i finansijski i u svakom drugom obliku. Želimo da se tako nastavi i da se Hrvati u Crnoj Gori osjećaju sigurno, zaštićemo, da ostvaruju građanska prava, posebno ona prava koja uživaju nacionalne manjine u Crnoj Gori. Mi smo pozdravili sastavljanje nove crnogorske Vlade ali imali smo i katalog neriješenih bilateralnih pitanja koje su u interesu obije strane. I želimo da se ona počinu riješavati”, kazao je Grlić Radman, prenosi Radio Tivat.

A jedno od pitanja je, prema njegovim riječima, i ovaj Dom gdje su danas bili.

“Ovo je hrvatski dom koji su gradili Hrvati 1922. To što je njima oduzeto nakon Drugog svjetskog rata je druga priča. Razgovarali smo da se taj Dom njima vrati i da mogu sa njim da raspolažu. To je njihova imovina i naravno imovina Crne Gore. To je prvo pitanje koje treba riješiti. To je jedan gest koji smo mi očekivali od crnogorske strane. Na žalost do nje nije došlo”, dodao je hrvatski ministar.

Naveo je da Hrvatska je ostvarila sve vanjsko političke ciljeve.

“Hrvatska može biti uzor zemljama Zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori. Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sva dokumenta na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo od samih početka pomagali i pomagaćemo Crnoj Gori. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tome ne možemo pozdraviti. Crna Gora treba da uvidi tu važnu činjenicu hrvatskog snažnog prisustva u ostvarivanju evropske perspektive Crne Gore. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ide preko njenog susjeda, koji je istinski zagovornik evropske perspektive Crne Gore. Ako smo zajedno, onda dijelimo iste vrijednosti”, kazao je Grlić Radman.

Ali tu, kaže, moraju postojati dokazi.

“Nama je neprihvatljiva i besmislena Rezolucija o Jasenovcu koju bi navodno trebalo da donese Skupština Crne Gore. Pitamo se kakve veze Crna Gora istorijski ima sa Jasenovcem? Apsolutno nikakve. Niti istorijski opravdano niti je to politički logično. I sigurno će imati našu reakciju ako do toga dođe. Crna Gora bi se trebala suočiti sa vlastitom istorijom, ako je sklona rezolucijama. Trebala bi donijeti Rezoluciju o božićnom ustanku, ako idemo unazad. U svijesti Crnogoraca to je ostalo kao jedno bolno pitanje. Nema zahlađenja odnosa. Samo dva susjeda koja bi trebala dijeliti iste vrijednosti. Mi smo upućeni jedni na druge. Mi smo ispružili ruku i želimo da bude sa prijateljskim stiskom. Eto, mi smo izrazili želju notom da posjetimo Školski brod “Jadran”. Na jedno državno pitanje mi nismo dobili dostojan odgovor. I ta posjeta se neće dogoditi. Mi smatramo da Školski brod “Jadran” pripada Hvatskoj. On je za nas zatočenik. Od 1933. on je u Hrvatskoj bio stalno. Došao je iz Hamburga pa je navratio u Tivat. Mi raspolažemo sa kompletnom dokumentacijom koja dokazuje da on pripada Hrvatskoj. Ovdje je pitanje dostojanstva , digniteta i simbola. Imamo mi brodova. Ali u svijesti našoj je da je “Jadran” hrvatska svojina”, rekao je ministar Grlić Radman.

Predsjednik HNV-a Zvonimir Deković kazao je da situacija sa Domom u Donjoj Lastvi je za sada “nepromjenjiva”.

“Nema nekih naznaka da bi moglo doći do rješenja tog problema, iako ima obećanja. Republika Hrvatska je spremna da u ovaj Dom investira, da on bude kako mi mislimo da treba da bude i kako zaslužuje hrvatska zajednica. Ovaj Dom su gradili Hrvati 1922. kao hrvatsku čitaonicu. I on treba da bude ne samo na ponos hrvatskoj zajendici, nego i cijelom gradu. Ovakvo stanje ne ide na čast ni gradu, a i mi se vrlo neugodno osjećamo u takvom prostoru”, rekao je  Deković.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da od dolaska Andreja Plenkovića na čelo hrvatske Vlade, hrvatska populacija u Crnoj Gori ima veliku podršku Hrvatske.

“I našu zajednicu to čini vitalnom. I mi smo zahvalni gospodinu Plenkoviću na toj podršci. Premijer Plenković je osvojio treći mandat što govori o ispravnosti te politike. I zamolio bih gospodina Radmana, koji je često sa nama, da mu prenese naše pozdrave, a uskoro ćemo se i vidjeti. Mi smo svjedoci da u Crnoj Gori u javnom prostoru čujemo poruke iz sadržaja devedesetih. Vidjeli ste poruke gradonačelnika Nikšića Kovačevića, koja je na tragu poruke mitropolita Joanikija koji nas dijeli na Latine i Turke. I ćute mnogi kao zaliveni. Nisu riječ progovorili. To je taj sistem vrijednosti srednjovjekovni. Mi pripadamo nečem drugom, mi čuvamo evropski rudiment u Crnoj Gori. Naša Hrvatska je sa nama. To je emocionalno značajna kategorija, a ima refleksiju na svakom polju stvarnosti. Hrvatska nije ranjena ratom kao devedesetih, mi smo pokazali da smo dobro organizovani. Kazali smo da snaga nije u broju nego u vrijednositma. To je važno ne samo za Hrvate nego i za svakog građanina u Crnoj Gori”, rekao je Vuksanović.