U analizi “Skupština odlučuje, ali kako?”,Institut alternativa je pružio osvrt na zakonodavnu ulogu Skupštine Crne Gore i ponudio niz preporuka za unapređenje ove važne funkcije.
Izostanak procjene uticaja, finansijskih analiza i odgovarajućeg učešća zainteresovane javnosti alarm su za bolje regulisanje postupka izrade zakona u Skupštini Crne Gore, naročito kada ih iniciraju poslanici i poslanice, kažu iz Instituta alternativa.
Analiza pokazuje da su od septembra 2020. godine do 22. septembra 2021, poslanici i poslanice podnijeli preko 50 odsto zakonskih prijedloga, koji su u navedenom periodu ušli u skupštinsku proceduru, prevazilazeći prvi put u posljednjih deset godina broj zakonskih prijedloga čiji je inicijator Vlada. Međutim, navodi se, ovaj trend ne prate razrađene procedure, koje bi obezbijedile adekvatnu informisanost procesa predlaganja zakona, neophodne podatke i učešće javnosti.
“Poslanici i poslanice često navode da za primjenu zakonskih rješenja koja predlažu nisu neophodna dodatna finansijska sredstva, ili implicitno priznaju da ih ne znaju. Nije razrađena procedura učešća zainteresovanih aktera, kako bi se obezbijedila šira rasprava o rješenjima koja predlažu. Na drugoj strani, sadržaj mišljenja Vlade na zakonodavne inicijative poslanika i poslanica nije propisan, pa ni njeno „pozitivno” mišljenje na zakonske prijedloge nije pokazatelj kvaliteta inicijativa”, navode iz Instituta alternativa.
Takođe, kažu, amandmansko djelovanje poslanika i poslanica, propraćeno je šturim obrazloženjima.
“Drastičnom izmjenom duha zakona i amandmanskim djelovanjem na propise o radu i o unutrašnjim poslovima, mijenjana je starosna granica za odlazak u penziju, a izbor direktora policije izložen je direktnom političkom uticaju. Ove situacije predstavljaju upozorenje i potrebu za boljim obrazloženjima amandmana ali i širom raspravom o njihovoj suštini.”
Analiza pokazuje i da poslanici i poslanice ne koriste ni svoje nadležnosti za preispitivanje i kontrolu analiza uticaja propisa, koje za svoje zakonske prijedloge izrađuje Vlada. Potencijal Parlamentarne budžetske kancelarije za sveobuhvatnije finansijske analize, na kojima bi trebalo da se temelji i zakonodavna uloga parlamenta, još nije iskorišćen. Služba Skupštine nema proaktivniju ulogu u sprovođenju analiza koje bi trebalo da prethode krupnim poslaničkim odlukama, kažu iz Instituta alternativa.
“Kako bi se unaprijedila zakonodavna uloga Skupštine, Zakon o Skupštini treba da propiše proceduru konsultovanja zainteresovane javnosti prilikom razmatranja prijedloga zakona koje iniciraju poslanici i poslanice. Takođe, ovi prijedlozi treba da budu propraćeni analizama uticaja, koje bi obuhvatile sve važne aspekte javne politike, od problema, ključnih ciljeva i potencijalnih uticaja i troškova, kao i njihove opravdanosti. Neophodno je normirati ulogu Službe Skupštine u izradi analize uticaja, a naročito ulogu Parlamentarne budžetske kancelarije u izradi finansijskih procjena zakonskih prijedloga i amandmana, koje ulažu poslanici i poslanice”, zaključuju iz Instituta alternativa.
