Rusija: Hapšenje novog osumnjičenog za finasiranje napada u Moskvi pokazuje umiješanost Ukrajine; Šolc: Od decembra 2022. godine nijesam razgovarao sa Putinom

Rat u Ukrajini – 763. dan. Kijev saopštava da su ruske trupe navođenim bombama pogodile Harkov – tvrde da je poginula jedna osoba, a da je 19 ljudi povrijeđeno. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski navodi da je vitalni zadatak za zaštitu neba objezbeđivanje PVO sistema “patriot” od Zapada i isporuka F-16 aviona. Sa druge strane, Moskva tvrdi da uspješno brani od napade nad Belgorodom, gdje je oboreno više “šaheda” i “vampira”. Dešavanja pratite na CdM-u.

Rusija: Hapšenje novog osumnjičenog za finasiranje napada u Moskvi pokazuje umiješanost Ukrajine

Ruski istražni komitet saopštio je danas da je uhapšena nova osoba osumnjičena da je učestvovala u finansiranju napada na „Krokus siti hol“ u Moskvi što upućuje da su napadači imali „veze sa ukrajinskim nacionalistima“.

„Rad sa uhapšenim teroristima, ispitivanje tehničkih uređaja zaplijenjenih od njih i analiza informacija o finansijskim transakcijama omogućili su nalaženje dokaza o njihovoj povezanosti sa ukrajinskim nacionalistima“, saopštio je istražni komitet Rusije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 25. marta da su napadači koji su u koncertnoj dvorani blizu Moskve ubili više od 130 ljudi „radikalni islamisti“.

Tokom vikenda rekao je da su četvorica napadača uhapšena dok su pokušavali da pobjegnu u Ukrajinu i tada nije spominjao avganistanski ogranak Islamske države ISIS-K koji je preuzeo odgovornost za napad.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je prije dva dana da su napadači najprije pokušali da pobjegnu u Bjelorusiju. “Nijesu mogli da uđu u Bjelorusiju. Kada su to shvatili, promijenili su rutu i ​​otišli ​​prema rusko-ukrajinskoj granici“, izjavio je Lukašenko.

Kijev, Vlada SAD i Evropska unija ranije su saopštile da „nema umiješanosti Ukrajine“ u masakr u predgrađu Moskve.

Šolc: Od decembra 2022. godine nijesam razgovarao sa Putinom

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da od decembra 2022. godine nije razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a da su pijre tog telefonskog razgovora razgovarali često, piše Politiko.

Šolc podsjeća da je, nekoliko dana prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, bio u Moskvi i da je sa ruskim predsjednikom razgovarao sjedeći za „beskonačno dugim stolom“ jer je Putin bio zabrinut zbog koronavirusa.

Po izbijanju rata, Rusija i Ukrajina su pokušavale da pregovaraju, ali Moskva nije bila ozbiljna, naveo je Šolc i istakao da su razgovori propali jer ih je Rusija koristila kao izgovor da razmješta svoje trupe na istok.

Njemački kancelar, koji je kritikovan što odbija da Ukrajini pošalje rakete dugog dometa, ukazao je kako Berlin čini sve da osigura da rat ne eskalira.

U isto vrijeme, Njemačka podržava Ukrajinu oružjem i municijom mnogo više nego što to čine druge države u Evropi. Potrošili smo više od 28 milijardi samo na to, više nego svi ostali zajedno, naveo je Šolc.

On je poručio da moć za završetak rata leži u rukama samog Putina.

– Da vam razjasnim jednu stvar – mir je moguć u svako vrijeme. Putin samo treba da zaustavi svoju varvarsku kampanju i povuče svoje trupe – zaključio je Šolc.

Budanov: Rusija znala da se priprema napad u Moskvi

Šef Ukrajinske obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je da je ruska tajna služba FSB znala za pripremu terorističkog napada na tržni centar Crocus City Hall, barem  od 15. februara.

On tvrdi da su informaciju dobili preko obavještajne baze FSB-a u Siriji. FSB je, kako on tvrdi, znao odakle teroristi dolaze i kroz koje dvije zemlje putuju u Rusiju. Budanov kaže da postoji nekoliko opcija zašto su propustili spriječiti napad.

“Prva opcija je, po njihovom običaju, borba između ‘frakcija’ da uklone nekoliko visokih funkcionera. Druga opcija je da su zapravo potcijenili razmjere onoga što će se dogoditi. Mislili su da će to biti više lokalizovano i željelo se za sve okriviti Ukrajinu“, rekao je Budanov.

Šolc: Mir u Ukrajini moguć u svakom trenutku, samo neka Putin povuče trupe

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je mir u Ukrajini moguć u svakom trenutku ukoliko predsjednik Rusije Vladimir Putin prekine svoju, kako je naveo, “varvarsku” kampanju i povuče trupe.

Šolc je kazao za „Markiše algemajne cajtung“ da je uvijek bilo inicijativa za posredovanje.

„Na primjer, odmah po izbijanju rata Rusija i Ukrajina su direktno pregovarale jedna sa drugom. Pregovori su tada propali jer ih je Rusija koristila samo kao izgovor da istovremeno pomjeri svoje trupe na istok za veliku ofanzivu“, istakao je njemački kancelar.

Kako tvrdi, tada su na vidjelo izašli „masakri“ u Buči i Irpinu – nevjerovatni zločini protiv ljudskih prava koje su ruske oružane snage počinile nad civilnim stanovništvom, čime su razgovori lišeni svake osnove.

„Nešto kasnije razgovaralo se o sporazumu o žitu, sa uspjehom. Nažalost, Putin ga je u nekom trenutku ponovo otkazao“, dodao je Šolc.

On je naveo da je bilo i razgovora o bezbjednosti u Zaporožskoj nuklearnoj elektrani i o razmjeni zatvorenika.

„Brojne zemlje, uključujući Ukrajinu, trenutno razgovaraju na nivou savjetnika za bezbjednost kako bi moglo izgledati nešto što bi moglo da dovede do mirovnog procesa, ali dozvolite mi da budem vrlo jasan: mir je moguć u svakom trenutku. Putin samo treba da prekine svoju ‘varvarsku’ kampanju i povuče trupe“, istakao je Šolc.

Kijev: Tokom noći oboreno 26 od 28 ruskih dronova

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile 26 od 28 dronova koje je tokom noći lansirala ruska vojska.

Bespilotne letjelice iranske proizvodnje uništene su iznad djelova istočne, južne i jugoistočne Ukrajine, dodale su vazduhoplovne snage.

Guverner regiona Zaporožja rekao je na Telegramu da su dvije žene ranjene kada su krhotine pale na stambeno naselje u glavnom gradu regiona.

Tužioci u istočnoj oblasti Harkova rekli su da su restoran, prodavnica i kancelarije oštećeni od ostataka tri drona.

Vazduhoplovstvo je dodalo da je ruski napad preko noći uključivao i nekoliko tipova projektila, ali nisu ponudili dalje detalje.

Putin: Aerodromi trećih zemalja sa kojih polete F-16 biće naša legitimna meta

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da Moskva nema planove ni za jednu zemlju NATO-a da neće napasti Poljsku, baltičke države ili Češku Republiku, ali ako Zapad isporuči lovce F-16 Ukrajini, svakako će ih ruske snage obarati.

Obraćajući se pilotima ruskih vazduhoplovnih snaga, Putin je rekao da se vojna alijansa predvođena SAD proširila na istok prema Rusiji od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, ali da Moskva nema planove da napadne državu NATO-a.

“Nemamo agresivne namjere prema ovim državama“, rekao je Putin, prema saopštenju Kremlja

“Ideja da ćemo napasti neku drugu državu, čega se plaše Poljska, Baltičke države i Česi, je potpuna glupost, dodao je Putin

Upitan o lovcima F-16 koje je Zapad obećao da će poslati Ukrajini, Putin je rekao da takvi avioni neće promijeniti situaciju u Ukrajini.

“Ako isporuče lovce F-16, a pričaju o tome i očigledno obučavaju pilote, to neće promijeniti situaciju na bojnom polju“, ocijenio je Putin.

Napomenuo je da će ruske snage uništiti avione kao što danas uništavaju tenkove, oklopna vozila i drugu opremu, uključujući višecjevne raketne bacače.

Putin je rekao da F-16 može da nosi i nuklearno oružje.

“Naravno, ako budu korišćeni sa aerodroma u trećim zemljama, oni postaju za nas legitimne mete, gdje god da se nalaze“, rekao je Putin.

Putinove izjave uslijedile su nakon komentara ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe da bi borbene letjelice američke proizvodnje trebalo da stignu u Ukrajinu u narednim mjesecima.

Ukrajina, koja je sada više od dvije godine u punom ratu protiv Rusije, tražila je F-16 mnogo mjeseci.

Belgija, Danska, Norveška i Holandija su među zemljama koje su se obavezale da će donirati F-16. Koalicija zemalja obećala je da će pomoći u obuci ukrajinskih pilota za njihovu upotrebu.

Rusija pojačala napade na Ukrajinu

Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova “šahed” i 700 vođenih avio-bombi za samo nedjelju dana, saopštio je Kijev.

U Harkovu je pogođen naseljeni dio grada i tom prilikom je ubijena jedna osoba, a 19 ljudi je povrijeđeno, saopštava Kijev.

Sa druge strane, ruski PVO sistemi oborili su desetine ukrajinskih raketa i bespilotnih letjelica iznad Belgoroda, navodi ruski guverner. Djeca iz regiona, evakuisana zbog ukrajinskog granatiranja, stigla su u rusku republiku Komi.

Služba bezbjednosti Ukrajine saopštila je da su u Kijevu i Odesi privedena dva agenta ruske FSB, koji su pripremali raketne napade na vojne jedinice ukrajinskih snaga, energetske i telekomunikacione objekte u tri regiona.

Ruske jedinice su pogodile lokacije za sklapanje i skladištenje ukrajinskih dronova u 136 okruga, saopštila je Moskva.

Svjetska banka odobrila je Ukrajini novih 1,5 milijardi dolara zajma.

Evropska unija preduzima dalje korake da ograniči uvoz ruskog žita, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu.