Posjeta američkog predsjednika Donald Trampa Londonu mogla bi dalje zakomplikovati ionako nestabilnu političku situaciju u Velikoj Britaniji, gdje premijerka Tereza Mej napušta poziciju za nekoliko dana usljed ogorčene borbe za njenog konzervativnog nasljednika koji će zemlju izvesti iz Evropske unije, pišu svjetski mediji.
Prije nego je u ponedjeljak i počela njegova državna posjeta Britaniji, Donald Tramp je potkopao diplomatske norme tako što je uzdrmao tamošnju ionako neizvjesnu političku situaciju, piše Njujortk tajms (The New York Times) ističući kako je američki predsjednik rekao da se sljedeći britanski premijer treba “udaljiti” od pokušaja da postigne dogovor o povlačenju iz EU i da na pregovore s EU treba ići populista Najdžel Faraž.
Tramp je u intervjuu za londonski Sandej tajms (The Sunday Times), kritikovao premijerku Terezu Mej – koja je prošlog mjeseca najavila ostavku nakon što je britanski parlament više puta odbio njen plan Bregzita (Brexit) i koja je na funkcijama liderke konzervativaca i premijerke još ove sedmice – rekavši kako je Mej trebala tužiti EU jer je koristila svoju nadmoć u razgovorima.
Mej je ostavila svoju vladu u slabijem položaju, kazao je on, jer nije prijetila da će otići “u obliku parnice ili u obliku zahtjeva”, prenosi Njujork tajms ocjenjujući kako se s približavanjem krajnjeg roka za izlazak Britanije iz EU povećava neizvjesnost oko potencijalnog nasljednika Tereze Mej te da su komentari američkog predsjednika pojačali stepen nestabilnosti.
U intervjuu je Tramp iznio ideju da bi Faraž, lider novoosnovane Bregzit partije i rival Tereze Mej, trebao preuzeti pregovore, dok bi je na premijerskoj poziciji pak mogao zamijeniti Boris Džonson, bivši gradonačelnik Londona i ministar vanjskih poslova.
Kraljevska pompa u delikatnom političkom trenutku
Trampova dugo odgađana državna posjeta Britaniji, koja počinje u ponedjeljak s puno kraljevske pompe i drugih aktivnosti, sudara se s najnižom tačkom Bregzita – dugog i mučnog povlačenja Britanije iz Evropske unije i mogla bi dodatno zakomplikovati situaciju zbog Trampovog upornog navijanja za izlazak Britanije i njegovih teorija o tome kako bi to trebalo učiniti, piše Vašington post (The Washington Post).
Očekivanja u Britaniji su da Tramp neće biti u stanju da se suzdrži od bacanja jedne ili dvije bombe u veoma delikatnom političkom trenutku zemlje, piše Vašington post navodeći izjavu bivšeg britanskog ambasadora u NATO-u, Adama Tomsona koji kaže da će Tramp “reći strašne stvari o Bregzitu koje će poremetiti najmanje polovinu britanskog stanovništva”, ali i da će otkriti kako svaka njegova intervencija ima suprotan efekat od onoga čemu se on nada – jer je izuzetno nepopularan u Britaniji.
Londonci se protive Trumpovim stavovima o Evropi, NATO-u, trgovini, ljudskim pravima, klimatskim promjenama i drugim pitanjima te planiraju masovne ulične demonstracije tokom posjete, kao i tokom posjete prošlog ljeta, te se prema procjeni organizatora na ulicama Londona očekuje oko 250 hiljada ljudi.
Kolumnistica Vašington posta En Eplbom piše kako Trampova posjeta nema nikakve veze s bilo kakvim poslom, sporazumom ili dogovorom – jer u Londonu nema nikog s kim može pregovarati. Posjeta ne doprinosi ni SAD niti Velikoj Britaniji, ali hoće onom što je njemu najvažnije – biće fotografisan s britanskom kraljicom i prinčevima.
Oni će biti tamo jer im je to dužnost, a Tramp će zadovoljiti svoju potrebu da bude u centru pažnje, ukazuje Eplbom i dodaje kako će za logistiku i sigurnost predsjednika London potrošiti oko 22 miliona dolara, dok će američki poreznici također platiti veliku sumu novca za sate nepotrebnog planiranja posjete – sve radi ega jednog čovjeka.
Ton za buduće razgovore
Uprkos kontroverzama i izraženom nezadovoljstvu javnosti zbog trodnevne državne posjete predsjednika SAD Londonu, postoje pitanja na koja će se usredotočiti Tramp i njegov tim – Iran, Huavej te trgovinski odnosi između Britanije i SAD nakon Bregzita, piše britanski list Indipendent (The Independent).
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džon Bolton je izjavio da će se obnoviti pokušaji da se Velika Britanija približi američkim nastojanjima da se razmontira nuklearni sporazum s Iranom. Britanija, s ostalim potpisnicima JCPOA (Zajednički sveobuhvatni akcioni plan), kao i UN, više puta su potvrdili da sporazum radi i da ga pokušavaju spasiti. Bolton je pak zadržao mogućnost da se položaj Britanije može promijeniti nakon Bregzita.
“Po definiciji kao nezavisna zemlja možete napraviti svoju vlastitu politiku, drugačije je kada ste izvan Europske unije”, rekao je Bolton.
No, kako ističe britanski list, Velika Britanija je pristupila programu JCPOA kao potpisnica, a ne kao članica Evropske unije.
Biće i ogroman pritisak da se kineskom tehnološkom gigantu Huaveju (Huawei) zabrani pristup telekomunikacionoj mreži u Velikoj Britaniji, a Tramp će, prema višestrukim izvještajima, tvrdi britanski list, upozoriti da bi moglo doći do problema u razmjeni obavještajnih podataka ako bi kineska firma, koja je bila optužena da radi za kinesku vladu, od Londona dobila dozvolu za ulazak.
Indipendent ukazuje da bi Amerikanci mogli uspjeti oko Huaveja naročito jer je odluka o zelenom svjetlu za kompaniju procurila sa sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, te je razotkriveno da se Mej oglušila na prigovore pet ministara da se odluka donese. Malo je vjerovatno da bi se bilo koji od njenih nasljednika torijevaca držao tog stava, posebno zato što i drugi saveznici Britanije takođe ograničavaju kinesku kompaniju, ukazuje list.
Tramp je insistirao na tome da Britanija krene ka tvrdom Bregzitu – napuštanje bez dogovora, nudeći brzi trgovinski sporazum s Amerikom kao opciju. Ali s procesom povlačenja ostaje nejasno i vrlo sumnjivo da se po tom pitanju nešto može riješiti, ocjenjuje Indipendent prenoseći izjavu Iana Bonda, direktora vanjske politike u Centru za evropske reforme:
„Ako Velika Britanija napusti EU bez dogovora, SAD će biti u jačoj poziciji da ostvare svoje dalekosežne ciljeve za trgovinske pregovore – što Velikoj Britaniji ne nudi posebne usluge. Tramp će nesumnjivo pritisnuti Veliku Britaniju za ustupke koje mu se mogu isplatiti čak i prije nego što počnu formalni pregovori, ali teško je vidjeti kako bi Mej mogla učiniti da bilo koji od njenih mogućih nasljednika ostane predan nečemu konkretnom; u najboljem slučaju ona i Tramp bi mogli postaviti ton za buduće razgovore.”
Pad reputacije i trenutak isključenja
Kako Britanija to vidi, državna posjeta je važan način slavljenja i jačanja odnosa između dvije suverene zemlje i svakako ne bi trebalo da budu pitanje ega, ali to je nešto što Donald Tramp, između ostalog, očito ne razumije, piše Observer, nedeljni sestrinski list Gardijana (The Guardian).
Globalna reputacija Amerike pala je od kada je Tramp stupio na dužnost 2017. godine, a Britanija nije izuzetak. Prema istraživanju Agencije Pju o globalnim stavovima (Pew), provedeno u 25 zemalja prošle jeseni, 70 odsto ispitanika nije imalo povjerenja u Trampa da radi pravu stvar. U Britaniji je procenat ljudi koji imaju povoljan pogled na SAD u Trampovoj eri pao na 50 odsto.
Širom zapadne Evrope brojka je još niža. Samo 28 odsto ispitanika vjeruje da SAD uzima u obzir interese drugih zemalja, dok 37 odsto vjeruje da SAD rade manje na rješavanju velikih globalnih problema kao što je klimatska kriza, pokazuje sitraživanje. Kao lider, Tramp je ocijenjen ispod skoro svih, uključujući i ruskog Vladimira Putina.
Kada se Tramp žali na kinesku trgovinsku praksu, dužničku diplomatiju i Huavej, možda ima pravo. Malo je onih koji se ne bi složili kada kaže da aktivnosti iranske Revolucionarne garde, posebno u Siriji, ugrožavaju stabilnost na Bliskom istoku. Istina je da su prošli pokušaji da se Sjeverna Koreja natjera da izbjegne nuklearno oružje propali.
Ali, pošto je identifikovao takve probleme, Tramp nastavlja da ih pogoršava – nagovaranjem, maltretiranjem i prijetnjama, nametanjem lakih brzih popravki, zatim povlačenjem, nudeći samite, koje potom odbacuje. To je problem vizije i strategije, koje nema, odnosno problem neznanja i arogancije, čega ima i previše, ocjenjuje britanski nedjeljnik ističući kako najveći problem proizlazi iz Trampove hronične sklonosti da se sve vrti oko njega – koliko on vidi, on je SAD.
Observer zaključuje kako bi američki predsjednik trebalo da vodi računa o onome što govori prije nego što se napravi više štete, posebno se osvrćući na njegovo učešće na ovogodišnjoj ceremoniji obilježavanja 75. godišnjice Dana D – invazije na Normandiju. Tramp nikada nije služio u vojsci i nema apsolutno nikakvu koncepciju nesebičnosti koja je uključena u rizikovanje svog za tuđe živote. U Portsmutu, kao i u Normandiji, ovo će biti veoma ozbiljan trenutak u čast žrtava hiljada hrabrih muškaraca i žena. Tramp može biti prisutan – ali nije uključen, napisao je Observer.
