Borelj: Za dijalog Beograda i Prištine potrebna hrabrost, dolaze novi zvaničnici EU, ali obaveze ostaju

Uradili smo mnogo tokom proteklih godina, ali proces može napredovati samo onoliko brzo koliko su dvije strane spremne da se kreću, naveo je visoki predstavnik Evropske unije, Žozep Borelj, pri kraju svog mandata. Beogradu i Prištini poručuje da će uskoro doći nova garnitura, ali i da njihove obaveze neće nestati.

Žozep Borelj podsjetio je u svom blogu da je početkom nedjelje ugostio predsjednika Srbije i kosovskog premijera u Briselu, na jedanaestom skupu dijaloga Beograda i Prištine tokom svog skoro petogodišnjeg mandata.

Nedostatak napretka, volje, implementacije i neki važni koraci

„Iako je napredak spor, napravljeni su neki koraci napred u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. EU ostaje posvećena pružanju pomoći, ali na kraju su joj potrebni hrabrost, vizija i politička volja lidera obje strane“, ocijenio je ovaj evropski zvaničnik.

On naglašava da je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine u središtu angažovanja EU na Zapadnom Balkanu.

„Neophodno je deblokirati evropsku budućnost za obje strane i ojačati bezbednost i stabilnost u regionu“.

Prisjetio se ranijih sastanaka u toku dijaloga.

„U početku bih se osvrnuo na mnoge izazove sa kojima smo se suočili: nedostatak posvećenosti; nedostatak napretka; nedostatak implementacije; nedostatak volje za postizanje konsenzusa. Međutim, uprkos ovim brojnim izazovima, bilo je i nekih važnih koraka naprijed“, smatra Borelj.

Ozbiljno nazadovanje, najopasniji trenuci i opipljiva poboljšanja

Vraćajući se na 2020. godinu, kada je i Miroslav Lajčak imenovan za izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, Borelj poručuje da je tokom ljeta te godine ostvaren napredak u „različitim poglavljima sveobuhvatnog sporazuma“.

„Međutim, različita politička dinamika u regionu i sve složeniji geopolitički kontekst poklopili su se sa višestrukim krizama, tenzijama i eskalacijama. Vidjeli smo podizanje i rušenje barikada na putevima, što je kulminiralo time da su kosovski Srbi kolektivno podnijeli ostavke na svoje funkcije u kosovskom pravosuđu, policiji i administraciji. Ovo je bilo ozbiljno nazadovanje“, ocijenio je Borelj.

Kao naopasnije trenutke definiše dešavanja maja mjeseca prošle godine u Zvečanu, kada je došlo do sukoba Srba i pripadnika KFOR-a, a potom i dešavanja u Banjskoj 24. septembra.

„Međutim, uprkos ovim izazovima i poteškoćama, naši brojni sastanci, posjete i pozivi takođe su doprinijeli važnim koracima naprijed, koji se ne smiju zaboraviti. Dijalog je donio opipljiva poboljšanja života građana na Kosovu i u Srbiji“, ocijenio je Borelj.

A koja su to poboljšanja.

„Prije svega, omogućili smo svim građanima Kosova i Srbije da slobodno putuju između Kosova i Srbije koristeći svoje lične karte, tako što smo konačno ukinuli ulazno-izlazna dokumenta. Pitanje automobilskih tablica smo riješili uzajamnim priznavanjem registarskih oznaka između Kosova i Srbije. Ljudi sada mogu slobodno da se voze kroz njih i između njih. Sloboda kretanja je suštinski dio normalizacije odnosa. Uspjeli smo i da krenemo ka okončanju neodržive 20 godina duge prakse neplaćanja struje na Sjeveru Kosova“, dodaje Borelj.

Jasan okvir i nedostatak implementacije

Ovaj zvaničnik EU kao najvažnije dostignuće vidi postizanje Briselskog, a potom i Ohridskog sporazuma februara i marta prošle godine.

„Postizanje takvog sporazuma u ​​vreme neviđenog rata punih razmjera na našem kontinentu, bilo je značajno dostignuće. Po prvi put smo postavili jasan okvir za budućnost procesa“.

Nažalost, ocjenjuje, njegova implementacija tek treba da počne ozbiljno i obje strane snose odgovornost za neispunjenje onoga što su obećale da će uraditi prije više od godinu dana“, ocjenjuje visoki predstavnik EU.

ZSO još uvijek nije realnost

Dio novog sporazuma je i Zajednica srpskih opština.

U sklopu dijaloga „bavili“ su se i pitanjem uspostavljanja ovog tijela – „jednim od najosjetljivijih pitanja u dijalogu“, kaže Borelj. Podsjeća i na nacrt statutu za ZSO koji je iznijela Evropska unija.

„Da bismo pomogli da proces napreduje, predstavili smo takozvani evropski nacrt statuta koji se bavi ovim osetljivim pitanjem, međutim, to (ZSO) do sada nije postala realnost“.

Vučić htio da izađe u susret, Kurti uslovljavao

Na kraju svog bloga, Borelj se vratio na ovonedjeljnu rundu dijaloga u Briselu.

„Nažalost, ovonedjeljni sastanak u sklopu dijaloga nije donio nikakav napredak u implementaciji. Razgovori su bili teški kao i uvijek i na kraju nije bilo čak ni susreta licem u lice između predsednika i premijera“.

I dok Borelj kaže da je Srbija bila spremna da izađe u susret, sa druge strane, poručuje da je Kosovo tražilo od njega da prenese „set preduslova“.

„Trenutno su pozicije dvijje strane i dalje udaljene. Ipak, posao će se nastaviti“, poručuje visoki zvaničnik EU, podsjetivši na najavu ovonedjeljnog susreta na nivou pregovarača u Briselu.

Cilj sastanka je „razrada konkretnih koraka za deblokadu implementacije Sporazuma“.

Obaveze neće nestati

„Uradili smo mnogo tokom proteklih godina, ali proces može napredovati samo onoliko brzo koliko su dvije strane spremne da se kreću. Posredovanje EU ne može dovesti do veće normalizacije nego što Kosovo i Srbija to žele“.

Odlazeći visoki predstavnik EU poručuje da će za nekoliko mjeseci različiti ljudi biti zaduženi za dijalog, ali, kako navodi, očekivanja EU i njenih država članica se neće promijeniti.

Obaveze Kosova i Srbije neće nestati“.

„Svi će i dalje gledati na spremnost predsjednika Srbije i kosovskog premijera da svojim narodima pruže bolju, evropsku budućnost. Na kraju, potrebna je hrabrost, vizija i politička volja. EU će nastaviti da pomaže na svakom koraku na tom putu“, kazao je Borelj.