Razlike koje postoje u zemljama Zapadnog Balkana se mogu prevazići upoznavanjem, druženjem i povezivanjem sa zajedničkim ciljem da u miru krenemo ka boljoj budućnosti, poruka je prve Omladinske akademije „Stanje mira“.
Nju je organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja od 18. do 31. avgusta u Tuzli, Brčkom, Sarajevu i Vitezu.
Pedeset mladih iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su tokom akademije kroz umjetnost, druženje i putovanje učili o međureligijskom dijalogu i toleranciji, pomirenju, mirovnom obrazovanju, komunikaciji, aktivizmu i ljudskim pravima, saopšteno je danas iz Delegacije EU u BiH.
Tokom akademije su posjetili četiri religijske bogomolje i više od deset različitih kulturnih i memorijalnih institucija.
Ističe se da su prvu Omladinsku akademiju „Stanje mira“ ocijenili kao jedinstvenu edukativnu platformu za povezivanje i prevazilaženje nacionalnih i vjerskih razlika, te prevenciju budućih konflikta.
Šef komunikacija i portparol EU u BiH Ferdinand Koenig naglasio je da je moto EU „jedinstvo u različitosti“, dodajući da je siguran da će prijateljstva koja su sklopljena tokom Omladinske akademije trajati dugo i nastaviti da pružaju učesnicima nove perspektive.
Andrea Brzica iz Zagreba je navela da je „za bolju budućnost i perspektivu potreban mir“.
„Lako je napustiti svoje zajednice ili se ograditi od povesti, ali nam je za bolju budućnost potreban mir, empatija i razumijevanje“, kazala je ona.
Za Aminu Mujezinović iz Novog Pazara učešće na Omladinskoj akademiji je, kako je navedeno, značilo puno, jer je potvrdila svoja uvjerenja i dobila odgovore na mnogobrojna pitanja koja je izgrađuju kao osobu, njenu multikulturalnost i sigurnost da ide dalje.
Darko Savović iz Podgorice akademiju je doživio kao priliku da se mladi okupe i podijele ideje, vode konstruktivan dijalog, te zajedno krenu naprijed.
„Ako nismo ujedinjeni možemo minimalno postići, ali da bismo nešto zaista uspjeli moramo zajedno, bez obzira na to kako se zovemo, prezivamo, koje smo vjere, nacije i kako se osjećamo. Kad shvatimo koliko smo slični to je pravi put naprijed. Razdvajaju nas neke nepotrebne stvari i sitnice“, ocijenio je on.
Ivan Komadan sa Pala je rekao da se upoznavanjem različitosti može riješiti dosta problema, ističući da „u ruralnim sredinama postoji veći postotak mržnje prema drugačijem zbog nepoznavanja“.
Varnes Babić iz Visokog ocijenio je da mu je akademija pomogla da razbije nesvjesne predrasude koje je imao prema ljudima iz drugih država, a sa kojima ranije nije imao kontakt.
„Ovaj program mi je pomogao da srušim te barijere. Posebno me se dojmilo posjećivanje raznih memorijala civilnim žrtvama rata za koje nisam ni znao da postoje. To mi je dalo drugu perspektivu o nepotrebnoj brutalnosti rata“, kazao je Babić.
Kada je u pitanju obrazovni dio akademije, Nikoli Pavloviću iz Beograda je najznačajnije bilo učenje o ratnim zločinima.
Naveo da je nekada bilo teško slušati o počinjenim zločinima, posebno onim koji su za žrtve imali decu, ali da mu ovakvo učenje daje podstrek da radi na prevenciji zločina u budućnosti.
