Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit obratio se u ponedjeljak pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije.
Parlamentarce je upoznao da je formirano Vijeće ministara BiH, te je govorio o koalicijama koje su formirane na svim nivoima vlasti.
“Prošle sedmice, 25. januara, formirano je Vijeće ministara, tu je ‘trojka’, koju predstavljaju tzv. reformske stranke s HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica BiH) i SNSD-om (Savez nezavisnih socijaldemokrata). Formiranje koalicije na nivou Federacije BiH je i dalje s poteškoćama jer jedan od bošnjačkih predstavnika u predsjedništvu Federacije BiH je iz SDA (Stranka demokratske akcije), stranke koja je u opoziciji, i biće potrebno da se to riješi za neko vrijeme”, kazao je Šmit.
Podsjetio je da je usvojen budžet Federacije BiH, a što se tiče kandidatskog statusa, kazao je da to znači početak pregovora te da ima još dosta zakonodavnih stvari da se riješe.
“Nadam se da će ovo dovesti do nekih promjena kako bi se zaista popravilo stanje i u zemlji, i u regionu. Ljudi i građani traže određenu sigurnost, a ovo i jeste pitanje sigurnosti”, kazao je Šmit u uvodnom izlaganju.
Kazao je da je ključni problem zemlje smanjenje broja građana što nije bilo tema političkih razgovora.
“Moraju se sprovesti neke privlačne mjere kako bi mladi odlučili da ostanu u zemlji”, smatra Šmit.
Izmjene Izbornog zakona
Govorio je i odlukama o izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Zbog odluka Ustavnog suda, ja bih volio raditi na predmetu Sejdić-Finci koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda. Uradio sam nekoliko stvari, prvo da dođe do izbora jer nije planiran budžet za izbore i nisu mogli raspisati tender da nabave papir za glasačke listiće. Nismo imali zasijedanje Ustavnog suda na nivou Federacije BiH zato što nije imenovan sudaija u prethodne tri godine”, kazao je Šmit.
“Ne možete očekivati od visokog predstavnika da rješava sve probleme nagomilane 30 godina. Ta funkcionalnost do koje je došlo u Federaciji, u proteklom periodu nismo imali novu Vladu i to je najveće nepoštovanje demokratije. Ja sam gledao funkcionalnost, da do toga dođe. Imamo funkcionalan parlament i na putu smo da dobijemo predsjedništvo Federacije BiH”, istakao je Šmit.
Prema njegovim riječima, samo je povećao broj delegata u Domu naroda kako bi osigurao i prisustvo ostalih.
Upitan je zašto je donio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH 2. oktobra, u izbornoj noći.
“Bio sam obavezan da to uradim, Vijeće za provedbu mira me pozvalo i insistirali su na tom pitanju. Nije na meni da ja formiram vladu. Sada smo u situaciji da ‘osmorka’ ima većinu u Predstavničkom domu FBiH, a u Domu naroda je SDA uspjela osigurati većinu s koalicionim partnerima”, kazao je Šmit te prozvao Demokratski front (DF) jer umjesto da su “krenuli s ‘osmorkom’, okrenuli su se SDA”.
“Ponekad bih volio da sam Paddy Ashdown (nekadašnji visoki predstavnik u BiH), on je tada radio u drugim okolnostima. Republika Srpska (RS) nije najbogatiji dio zemlje i treba joj novac, podrška. Očito da sad ova Dodikova (Milorad, predsjednik RS-a) odluka da nagradi Putina (Vladimira, ruski predsjednik) je nas malo navela na neki drugi pravac, EU je zbog toga blokirala novac za RS i sada razgovaramo s MMF-om i drugim organizacijama, da vidimo šta oni mogu uraditi. Sankcije trebaju imati dalekosežne posljedice, a ne da se ukloni jedna osoba”, rekao je Šmit.
Obilježavanje Dana RS-a
Šef Kabineta visokog predstavnika u BiH (OHR) je kazao da je 9. januara održana parada, “koja je bila prikaz srpskog entiteta, a RS nije srpski entitet”.
“Deveti januar se veže za Karadžića (Radovan, bivši predsjednik RS-a koji je u martu 2019. pred sudom u Hagu osuđen za genocid i druge ratne zločine na doživotnu zatvorsku kaznu). Naredne godine, 9. januar neće biti kao ove”, riječi su Šmita.
Uplitanje susjeda u unutrašnja pitanja BiH
Komentarisao je i uplitanja Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini.
“Vidjeli smo mnogo uplitanja predsjednika Hrvatske koji je došao u situaciju da je Milanović (Zoran, hrvatski predsjednik) povezao pristup Finske u NATO-u s Izbornim zakonom u BiH. Ono što mogu da vidim je da niti Hrvatska, niti Srbija do sada nisu uradile bilo šta da se naruši teritorijalni integritet BiH. Vučić (Aleksandar, predsjednik Srbije) je rekao da poštuje ovo, a sve ostalo bi i bilo opasno za mir. Zato bih predložio da uspostavimo jaču internu saradnju u BiH. Imali smo predlog o Otvorenom Balkanu, jedan dio države daje podršku, a drugi ne.
Potrebno je da se uspostavi bolji nivo saradnje. Ponekad imam ideju kao da postoje tri zemlje, uključujući i Tursku, i kao da imaju posebne odnose s BiH. Mislim da ima previše uticaja sa strane”, istakao je Šmit.
