Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je čestitajući Dan nezavisnosti svim patriotama Bosne i Hercegovine da je 1. mart jedan od najvećih datuma u dugogodišnjoj istoriji BiH kada bi se „svaki put nanovo trebalo sjetiti pitanja na koja smo tog dana pozitivno odgovorili“.
“Dakle, mi smo za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu – državu ravnopravnih građana i naroda u njoj. Za taj cilj treba da se nastavi borba na svakom pedlju ove zemlje da svaki građanin, pripadnik svakog naroda istinski bude ravnopravan”, rekao je Izetbegović za Fenu pošto je položio cvijeće i odao počast stradalima na groblju Kovači.
On je napomenuo da žrtve posebno obavezuju “da se zaista izborimo za nezavisnu državu gdje žive ravnopravni ljudi”.
U okviru obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, koji se danas obilježava u Federaciji, jednom od dva entiteta BiH, Izetbegović je odao počast poginulim građanima i borcima BiH na spomen-obilježjima Večna vatra i ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. godine.
Pored Izetbegović počast su odali i Šefik Džaferović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Safet Softić, zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić i predstavnici Grada Sarajeva.
Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović uputio je građanima BiH čestitiku povodom Dana nezavisnosti BiH, prenio je Kix.ba.
“Vrijedi se prisetiti vrijednosti koje su nas opredjelile kada smo se prije dvadeset i pet godina odlučili na iskorak ka nezavisnosti i slobodi. Iskoristimo tu priliku u duhu svega onoga što smo imali na srcu kada smo ’92. izlazili na referendumska glasališta, ujedinjeni u podršci viziji nezavisne i suverene BiH, države ravnopravnih naroda, ustrojene po mjeri svih njenih građana”, naveo je Čović.
Dok se u Fedraciji BiH slavi Dan nezavisnosti, u Republici Srpskoj se 1. mart ne praznuje i radni je dan.
Na današnji dan 1992. godine u BiH je održan referendum na kojem se 63,6 odsto građana, uglavnom Bošnjaka i Hrvata, izjasnilo da želi nezavisnu BiH i izlazak iz tadašnje SFRJ.
Srbi većinski nijesu izašli na taj referendum. Srpski narod u BiH se na plebiscitu, održanom u novembru 1991. godine, izjasnio za ostanak u SFRJ.
Na Baščaršiji u Sarajevu 1. marta 1992. godine ispred stare pravoslavne crkve ubijen je srpski svat Nikola Gardović, poslije čega su Srbi u Sarajevu organizovali barikade.
Srpska srana smatra da su ubistvo srpskog svata i referendum o nezavisnosti, koji je za Srbe bio nelegalan, bili povod za građanski rat u BiH.
Zemlje članice Evropske zajednice priznale su BiH 6. aprila 1992. godine, a SAD dan kasnije.
Proslava o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti donijeta je u parlamentu BiH 28. februara 1995. godine, prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma i u njenom donošenju nijesu učestvovali predstavnici srpskog naroda.
Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma BiH nikada nije dobila državni zakon o praznicima, već postoje entitetski zakoni o praznicima, prema kojima dva entiteta zajedno praznuju jedino međunarodne praznike.
