Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je medijima u Briselu u srijedu da se tokom runde dijaloga na visokom nivou nije sastao sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem, uprkos tome što je takav sastanak najavila Evropska unija(EU).
“Kurti nije htio da se vidimo. Tri puta sam se vraćao na sastanak, prenosili su mi njegove poruke, pa sam ja odgovarao. Neće čovjek da me vidi. Rekli su da nije spreman za sastanak sa mnom”, rekao je Vučić.
On je takođe naglasio da je u razgovorima sa evropskim sagovornicima istakao punu posvećenost Beograda nastavku dijaloga i isključivo mirnom rješavanju problema.
Vučić je rekao da se na bilateralnim susretima razgovaralo o svemu što se tiče Kosova i implementacije dogovora, a sastanke u Briselu ocijenio je “uspješnim”.
On je dodao da će glavni pregovarači Kosova i Srbije razgovore nastaviti sljedeće nedjelje, “u utorak ili srijedu”.
Prethodno je Vučić putem objave na Instagramu naveo da je na sastanku insistirao i na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.
U Briselu su u srijedu održane dvije runde bilateralnih sastanaka visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost Evropske unije Žozepa Borelja i izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Uprkos činjenici da je EU najavila da će nakon bilateralnih sastanaka biti održan trojni sastanak, to se nije dogodilo.
Prije sastanaka sa Kurtijem i Vučićem, šef evropske diplomatije Žozep Borelj rekao je da očekuje da će na dijalogu Kosova i Srbije biti riječi o dostignućima, ali i o početku implementacije Sporazuma na putu do normalizacije odnosa.
Domaćin susreta, evropski šef diplomatije Žozep Borelj, je izrazio nadu da će se sa liderima dogovoriti o koracima ka primjeni dogovora o putu ka normalizaciji koji su Kurti i Vučić postigli prošle godine u Briselu i Ohridu.
On je uoči početka sastanka rekao da je dijalog donio i mnoga važna dostignuća koja se, kako je istakao, često zanemaruju.
Dogovor o putu ka normalizaciji, prema njegovim riječima, je značajan uspjeh jer je postignut “u vremenima neviđenog rata punog razmjera na evropskom kontinentu”.
“Nažalost, sprovođenje ovog sporazuma tek treba da počne. I nadam se da ćemo danas definitivno razgovarati o tome kako da osiguramo da konačno krenemo naprijed na osnovu ovog sporazuma. Zato ćemo razgovarati o sljedećim koracima”, kazao je Borelj.
Istakao je da se “ono što je dogovoreno mora sprovesti”.
“Sporazumi su osnova djelovanja, ali akcija mora slediti dogovore. Sprovođenje je ključna reč, a danas ćemo raditi na konkretnim narednim koracima za ovu implementaciju”, poručio je Borelj.
Osvrćući se na završetak njegovog mandata koji ističe u novembru, Borelj je upozorio strane da bez obzira na nova imena koji će preuzeti ovaj dosije, stare obaveze ostaju validne za Kosovo o Srbiju.
“Za nekoliko mjeseci, na našim poslovima će biti drugačiji ljudi, različita imena. Međutim, sporazumi, zaključci Savjeta EU i očekivanja Evropske unije neće se promijeniti. Države članice se neće mijenjati. Obaveze Kosova i Srbije neće nestati. Svi će i dalje gledati u kapacitet i spremnost predsjednika Srbije i kosovskog premijera da svom narodu pruže bolju evropsku budućnost”, naglasio je.
Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije je, kako je rekao, u središtu angažmana Evropske unije na Zapadnom Balkanu.
“Napredak normalizacije njihovih odnosa takođe je usko povezan sa pristupnim putem”, poručio je šef diplomatije EU.
Šta je poručio Vučić prije sastanka?
Vučić je prije početka sastanka u okviru dijaloga rekao da ne očekuje rezultate sa susreta sa kosovskim sagovornikom.
“Ništa ne očekujem, a očekujem da će malo (Kurti) da drami i viče, dok mu ne kažem da se malo zaustavi. Pažljivo ću da saslušam Borelja i Lajčaka, ja tim ljudima nemam šta da zamjerim, oni rade u teškim okolnostima. Borićemo se za interese našeg naroda, da li očekujem neke velike zaključke, ne očekujem”, izjavio je Vučić novinarima.
On je ranije u srijedu održao sastanke sa evropskim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Evropskog savjeta Čarla Mišela i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija.
Sve što EU očekuje od lidera iz Srbije i Kosova jeste da potvrde posvećenost sporazumima koje su lideri postigli prošle godine u Briselu i Ohridu.
Sporazumi koji su postignuti 27. februara 2023. u Briselu i aneks primjene koji je usaglašen 18. marta 2023. u Ohridu, nemaju potpis lidera jer je to redovno odbijao predsjednik Srbije.
Nijedna strana nije učinila ijedan pomak ka primjeni bilo kojeg elementa iz ovih dogovora.
Zvanična Priština odbija da radi na primeni tačke sedam dogovora koja se odnosi na formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, dok Beograd nastavlja da krši član četiri koji navodi da se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Bez obzira na nedostatak potpisa, EU ističe da su sporazumi pravno obavezujući za obje strane.
Susret lidera u Briselu u okviru dijaloga će biti održan u trenutku kad ističe mandat evropskim funkcionerima nakon što su se oni skoro pet godina bavili procesom normalizacije odnosa.
Borelj će do jeseni vršiti funkciju šef evropske diplomatije. Ove nedjelje biće poznato ko će ga naslijediti.
Miroslav Lajčak je imenovan za ambasadora Evropske unije u Švajcarskoj, ali će vršiti funkciju posrednika za dijalog dok se ne pronađe zamjena.
Posljednji susret održan u septembru
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti posljednji put su se sastali 14. septembra prošle godine.
Tad se razgovaralo o primjeni plana dogovora koji su lideri ranije tokom 2023. postigli u Briselu i Ohridu.
Taj susret je bio neuspješan, a završio se tako što je premijer Kosova otvoreno optužio evropskog posrednika Lajčaka da “nije neutralan”.
Desetak dana kasnije, dogodio se napad u Banjskoj na Kosovu, gdje su naoružane grupe Srba napale kosovsku policiju, ubivši jednog policijskog službenika.
U tom sukobu su ubijena i tri srpska napadača, što je izazvalo zabrinutost za stabilnost u regionu.
Krajem oktobra je bio još jedan neuspio pokušaj da strane približe stavove gdje su se uključili i ključni lideri iz evropskih zemalja: njemački kancelar Olaf Šolc, francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Kurti i Vučić su imali odvojene sastanke sa evropskim liderima, ali dogovor nije bio moguć.
Kurti je insistirao na potpisivanje paketa sporazuma, a Vučić je to nastavio da odbija.
