Šoljice, bijele sa plavom crtom, bile su dio života svakoga ko je rođen u Jugoslaviji. Šoljice Jugokeramike, piše Danas, bile su dio svakodnevnog života – od vrtića do restorana. Pilo se iz njih sve, od jogurta i toplog mlijeka, preko bijele kafe, do obične kafe i čaja. Tete u borosanama donosile su ih na poslu, u vrtiću, kafani, a njihov dizajn ostao je upamćen kao dio kolektivnog sjećanja.
Jugokeramika, kompanija iz Zaprešića kraj Zagreba u Hrvatskoj, koja se bavila proizvodnjom keramičkih i porcelanskih proizvoda, bila je simbol jednog vremena u zemlji koja više ne postoji, navodi se u tekstu ovog medija. Osnovana 1953. godine, kako piše, ubrzo je postala sinonim za kvalitetan industrijski dizajn u Jugoslaviji.
Od svog početka, ova kompanija je imala dizajnersko odjeljenje koje su predvodile Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar, piše Danas. Kompanija je bila poznata po širokom asortimanu proizvoda, od tanjira i šoljica do vaza i čajnika.
Jedan od njihovih najpoznatijih proizvoda, navodi se, bio je ugostiteljski servis Arena, poznatiji kao „servis s plavom crtom“. Ovaj set tanjira i šoljica postao je simbol „socijalističkog“ turizma i mogao se naći u fabrikama, školskim kafeterijama, hotelima, restoranima i na dalmatinskim terasama.
Šoljice sa plavom crtom
Plava crta, koja je krasila ove proizvode, bila je znak prepoznatljivosti, a mnogi su naučili da jedu na tim tanjirima.
Dizajnerke Anica Kuhta Severin i Marta Šribar, koje su osmislile servis Arena, ostavile su neizbrisiv trag u jugoslovenskom dizajnu.
Njihov rad je priznat i nagrađivan na mnogim domaćim i međunarodnim konkursima, a proizvodi Jugokeramike bili su izloženi na XI Milanskom trijenalu 1957. godine, kao dio nagrađenog jugoslovenskog enterijera, piše Danas.
Fabrika Jugokeramike zatvorena je 2009. godine, kako se navodi, ali je prethodno Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu poklonila oko 400 predmeta i bogatu dokumentaciju sa originalnim skicama i nacrtima. Ovaj arhiv predstavlja izuzetnu rijetkost među preduzećima bivše Jugoslavije i čini vrijedan prilog istoriji dizajna na ovim prostorima.
Upravo su ti komadi bili izloženi i u Beogradu, 2013. godine na izložbi „Porcelanski sjaj socijalizma: Dizajn porcelana Jugokeramika/Inker, 1953–1991″, piše u tekstu. Posjetioci su mogli da vide prvi tanjir koji je izašao iz fabričke peći, omiljene servise potrošača, nagrađivane proizvode, probne serije, izvođačke nacrte, fotografije i skice.
Posuđe za ugostiteljske objekte, uključujući servis Arena i prepoznatljive šoljice sa plavom crtom, ostaje sinonim za jugoslovenski turizam. Ova priča o Jugokeramici i njenim čuvenim šoljicama podsjeća nas na bogatu tradiciju industrijskog dizajna i nostalgična vremena jedne zemlje koja više ne postoji.
Danas još samo možete da ih nađete na sajtovima za prodaju polovne robe i cijena jedne je uglavnom 1.000 dinara (oko 8,5 eura), piše Danas.
Jugokeramika…
Svaki jugosloven je popio bar kafu ili čaj iz ove šoljice. pic.twitter.com/naelBtIhI0— 💫 Safir 💫 (@safir_mala) February 13, 2023
Ovo je bilo za ugostiteljstvo. U hotelima po cg primorju – DA, ako je imaš kući znači da si je ukrao i da si lopov.
Ovakve šolje su bile u kafanama, menzama, restoranima, bolnicama…skoro svugdje osim po kućama
Sve bilo super, pa zašto smo promjenili? Volio sam je i ja, mnogo sam je volio, ali i tada smo svi gunđali i vidjeli samo ono što ne valja. Sada, kada je prošlo 35 godina, sjećamo se samo lijepih stvari i idealizujemo socijalizam i Jugoslaviju. Valjda je to u ljudskoj prirodi.
Jes, ovakve su šolje imali svi u domaćinstvima, menzama radničkim i studentskim.