Adžić: Vršnjačko nasilje, u nedostaku značajnijih kriminalnih obračuna, postalo mnogo interesantnije medijima

Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport održao jekonsultativno saslušanje na temu ,,Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori“. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je vršnjačko nasilje ozbiljan problem u Crnoj Gori. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je rekao da mu se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija.

Đurović je kazala da nadležne insitucije moraju pojačati sprovođenje mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja.

“Potrebno nam je novih vaspitnih mjera za počinioce i sitem nadzora njih i njihovih porodica, definisanje socijalnih usluga i i servisa podrške, izmjena zakonske regulative na način da se jasno definiše odgovornost roditelja i staratelja kao i nadlaženih organa, uspostavljanje zaštitara u svim školama i pojačan nadzor policije kao i uvođenje video-nadzora, ponovno uvođenje programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma, sistemsko rjkešenje kloje će obezbijediti više stručnih radnika, koji će raditi sa djecom, usvajanje podzakonskih propisa i akata koji će dovesti do primjene izmijenjenog krivičnog zakonika koji treba da zaštiti djecu od seksualnog zlostavljanja”, poručila je Đurović.

Đurović je pozvala sve nadležne institucije da ne dozvole da naša djeca žive u strahu od toga da li mogu bezbjedno doći do kuće i škole.

“Apelujem i na roditelje kloji su ključni u lancu kada je u pitanju vrsnjačko nasilje, da prate ponašanje i postupke i blagovremeno reaguju”, istakla je Đurović.

Zamjenik predsjednika Odbora Dejan Đurović kazao je da ne postoji sistem koji je imun na vršnjačko nasilje.

Naglasio je da ne možemo i ne smijemo da prihvatimo da nastavnici budu poligoni za iživljavanje neodgovornih učenika i još neogovornijih roditelja.

Đurović je kazao da djeluje da Ministarstvo prosvjete ne prepoznaje ovu vrstu nasilja, pa su prosvjetni radnici ostavljeni na milost i nemilost bahatoj djeci.

Poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić koja je podnijela inicijativu za kontrolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja kazala je da postoji barijera mladih i roditelja da adresiraju probleme mentalnog zdravlja.

Naglasila je da je dostupnost oružja u Crnoj Gori velika i da treba imati na umu da je ono dostupno djeci u porodicama, te da se mora uraditi sve u pravcu da se to spriječi.

“Živimo u društvu koje nije izgradilo institucije povjerenja.Naša djeca nemaju kome da prijave nasilje, jer institucije nijesu ojačale već propale za ovih 30-ak godina”, kazala je Jelušić.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete.

Poručio je da kao i ove godine sve osnovne i srednje škole imaju timove za bezbjednost i da se ove godine sprovodi program preventivni program “Ne nasilje u školi”.

Vojinović je kazao da će od 3. maja u okviru Ministarstva prosvjete ponovo biti aktivirana telefonska linija, preko koje će moći da se prijavljuju svi oblici nasilja.

“Vratili smo taj oblik, očekujemo sjednicu Savjeta za prava djeteta gdje ćemo naći zajedničko rješenje za ovaj probelm na adekvatan način”, kazao je Vojinović.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da su neophodne represivne mjere za suzbijanje nasilja, te das da svi zajedno treba da se uključe.

Istakao je da smatra da to što se vršnjačko nasilje prijavljuje ukazuje na porast povjerenja u institucije.

“Kada ovakvi problemi dođu do MUP-a, čini mi se da smo već zakasnili. Represivne mjere mogu da doprinose suzbijanju pojave, ali kao društvo moramo da damo doprinos, počev od porodice, preko obrazovnih ustanova, MUP-a, Ministarstva rada i socijalnog staranja”, ističe Adžić.

Poručio je da je neophodno da se svi posvete boljem vaspitanju i prevenciji vršnjačkog nasilja.

“Kada dođemo do situacije da se maloljetna lica sakcionišu i kažnjavaju onda smo već zakasnili. Imamo borojna ograničenja. Zakoni nas obavezuje da prema maloljetnicima postupamo u skladu sa propisima, bez obzira na krivična djela koja učine”, poručio je Adžić.

Poručio je da Uprava policije nema kapaciteta da obezbijedi školama “policijskog policijca”.

“S obzirom na ograničen i jako mali broj policijskih službenika koje trenutno imamo, po novoj sistematizaciji u Upravi policije nedostaje oko hiljadu i po policijskih službenika, mi nemamo mogućnost da intezivno pokrivamo 24 sata škole”, kazao je Adžić.

Plan je, kako je kazao, da sve obrazovne isnistucije same organizuju obezbjeđenje i nadzor unutar škola.

“Postoje određena sredstva koja su obezbijeđena za tu namjeru i vjerujem da će to biti uspješno sprovedeno. Danas mi se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija. Negdje bih rekao da je i to, možda u nedostatku nekih značajnijih kriminalnih obračuna, nekih većih incidenata koji u posljednje godinu i po, dvije ili tri godine ne pune medijski prostor, možda je medijima postalo mnogo interesantnije da se bave ovim temama”, kazao je Adžić.