Manipulacija informacijama povećava polarizaciju, dijeli zajednice i predstavlja direktan napad na demokratske institucije i vrijednosti, a strateško dezinformisanje zloupotebljava slobode i želi da ih uništi iznutra, poručeno je sa otvaranja Konferencije o medijskoj pismenosti EU-Zapadni Balkan održanoj u Podgorici.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa kazala je da manipulisanje informacijama i uplitanje iz inostranstva predstavlja značajnu prijetnju našim demokratijama i da taktike miješanja i manipulacije informacijama podrivaju povjerenje u medije. Kako je navela, studije EU pokazuju da region Zapadnog Balkana postaje sve ranjiviji na strane manipulacije informacijama te je zbog toga borba protiv dezinformacija postala dio posljednjeg paketa proširenja Evropske komisije (EK).
“Vidjeli smo da i pored značajnih napora otpornost u regionu ostaje niska zbog niske medijske pismenosti, niskog povjerenja u institucije, ograničenog nezavisnog i profesionalnog novinarstva i niskog nivoa slobode medija”, dodala je Popa.
Dodaje da je EU ohrabruje Vladu Crne Gore da pojačaju napore u izgradnji društvene otpornosti na dezinformacije.
“Važno je da Crna Gora usvoji set medijskih zakona koji su u skladu sa EU Direktivom za audio-vizuelne medijske usluge, “ kazala je Popa.
Manipulacija informacijama, istakla je Popa, povećava polarizaciju, dijeli zajednice i predstavlja direktan napad na demokratske institucije i vrijednosti.
“Naše demokratije se zasnivaju na slobodnim i preciznim informacijama. Ako informacija postane toksična demokratija gubi snagu i društvo se urušava. Zbog toga je zaštita naših demokratija od dezinformacija, stranog miješanja i manipulacije informacijama nazvana “bitkom našeg vremena”. Ovo je bitka koju ne možemo priuštiti da izgubimo”, zaključila je Popa.
“Vlada Crne Gore predano radi na unaprijeđenju Zakona kako bi postigla široki konsenzus u Vladi, Parlamentu i cijelom društvu. To želimo postići setom medijskih zakona koje su pripremale dvije prethodne administracije, jer želimo da pokažemo odgovornost. Sporne elemente ćemo posebno razmotriti, pogotovu određene članove za koje će biti potrebno dodatno usaglašavanje”, saopštila je ministarka kulture i medija, Tamara Vujović.
Ona je istakla pooštravanje kazni, pružanje veće podrške onima koji podstiču medijsku i digitalnu pismenost i nemogućnost pristupa državnim fondovima, za one koji krše standarde profesionalnog izvještavanja.
“Posebno izražen izazov predstavlja veliki broj portala koji nisu obavezni registrovati se i transparentno informisati o vlasništvu. Suprotno tradicionalnim medijima koji se rijetko pojavljuju kao izvor dezinformacija, makar ne tendenciozno što zaslužuje pohvalu. Razlikujemo ad-hoc dezinformacije od strateškog dezinformisanja kojem smo izloženi, a koje ima za cilj kontrolu društvenih procesa. Ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljan izazov za demokratiju jer zloupotrebljava slobode i teži njihovom unutrašnjem razaranju”, istakla je Vujović.
“Medijska pismenost predstavlja pitanje odgovornosti koje dijelimo kao država, građani i mediji. Kao građani, kada se posvećujemo medijskoj pismenosti, to znači da se informišemo iz različitih izvora i razvijamo medijski ukus. Bez obzira na ličnu simpatiju prema određenom mediju, informisanje iz više izvora čini da donesemo informisanu odluku. Kada mediji podižu nivo informisanja i ne podliježu privlačenju klikova već razvijaju poslovni model, time investiraju u kvalitet informacija i u izvještavanje društva i građana, na taj način oni pokazuju odgovornost”, navela je Vujović.
Kako je dodala, investicije države odražavaju se kroz stvaranje zakona koji promovišu kvalitet i atmosferu medijske slobode.
“Ako želimo da pripadamo najdemokratskijem klubu Evropskoj uniji, onda je to put. Građani, mediji i država treba da ulože više, posebno imajući u vidu doba propagande, lažnih vijesti i dezinformacija. Ključno je zaštititi sve elemente – gradjane, medije i državu. Veća ulaganja u medijsku pismenost predstavljaju najbolju investiciju u zaštitu pristojne sadašnjosti i izgradnju bolje budućnosti”, bile su zaključne riječi ministarke Vujović.
Na panelu “Rasvjetljivanje zarobljenosti i koncetracije – zašto je bitna transparentnost vlasništva medija” predstavnici Globalnog medijskog registra i Balkanske istraživačke mreže (BIRN) iz država regiona, Gordana Andrić, Vuk Maraš, Irvin Pekmez, Krešnik Gaši, Ana Petruševa i Besar Ljikmeta, predstavili su sveobuhvatnu bazu podataka o medijskoj slici Zapadnog Balkana, odnosno rezultate monitoringa vlasništva medija na Zapadnom Balkanu. Detaljni rezultati ovog istraživanja finasiranog od strane EU dostupni su na njihovom sajtu a informacije o samom projektu možete pronaći u prilogu.
Niko u regionu ne može sam da se izbori protiv dezinformacija
Na panelu “Pitanje od 78 milijardi dolara: Izgradnja otpornosti na manipulisanje informacijama i uplitanje iz inostranstva”, Tamara Branković iz NVO CRTA iz Srbije, rekla je da je u Srbiji manipulacija informacijama mehanizam vladavine.
“Manipulacija informacijama se širi kroz mejnstrim kanale i mediji ih koriste da stvore paralelnu stvarnost kako bi kontrolisali javnu sferu. Na taj način se stapaju razni narativi, često vezani za istoriju, etnonacionalizam, priče o domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima. Svjedočimo i obračunu sa demokratskim činiocima, čak i sa zvaničnim strateškim partnerima kao što je EU, a na snazi je demonizacija zapada, EU i susjeda i postoji jak narativ da je Srbija okružena neprijateljima”, kazala je Branković.
Srbija je, kako je dodala, plodno tlo za ruski uticaj.
“A količina anti-zapadnog narativa je mejnstrim, i veća je nego količina pro-ruskih narativa. To dovodi do situacije da ruska propaganda i ostali činioci malignog stanog uticaja ne moraju mnogo da se trude, jer vlada radi posao za njih”, poručuje Branković.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević, navela je da kao i većina Zapadnog Balkana, vlade u Crnoj Gori u nekom smislu i dalje negiraju problem dezinformacija. Ona je ukazala da zakonska rješenja u Crnoj Gori nisu usklađena sa trenutnom situacijom i da još uvijek djeluje kao da su ti zakoni pisani za analogne, a ne digitalne medije.
“Crnogorsko zakonodavstvo još uvijek nije usklađeno sa pojedinim direktivama koje datiraju od 2018. godine”, kazala je Kovačević i dodala da niko u regionu ne može sam da se izbori protiv dezinformacija i da nam treba pomoć EU.
Filip Stojanovski iz organizacije Metamorfozis iz Sjeverne Makedonija je naglasio koliko je važna uloga EU i inostranih donatora, jer, kako je kazao nema podrške lokalnih donosioca odluka, čak ni kada govorimo temama poput medijske pismenosti.
Dodao je da je neophodno da vlasti na Balkanu ulažu novac u ove aktivnosti, ukoliko žele da se suoče sa dezinformacijama. Istakao je i da neophodna veća uključenost akademske zajednice i pojedinaca iz drugih oblasti kako bi imali veću angažovanost cijelog društva. Istakao je da i da su kao društvo ranjivi na dezinformacije, te da je neophodno riješiti pitanje nepovjerenja, ali i zauzeti sistemski pristup koji podrazumijeva veću transparentnost i uključenost.
