Rat u Ukrajini – 729. dan. Kijev ističe da je u posljednja 24 sata zabilježeno više od 50 sukoba ukrajinske i ruske vojske oko Avdejevke, Marinke i Zaporožja. Upravo je povlačenje Vojske Ukrajine iz Avdejevke NATO opisao kao jasnu sliku poteškoća na ukrajinskom frontu. Dok Kijev istražuje korupciju u redovima svoje vojske, ruske trupe se navodno naoružavaju raketama iz Irana. Daleko od fronta i borbi, EU je odobrila 13. paket sankcija Rusiji, a na “crnoj listi” sada je više od 2.000 ljudi. Dešavanja pratite na CdM-u.
Duda: Zelenski može da traži sve, ali mi ne možemo sve da mu damo
Predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio je da predsjednik Ukrajine može da traži sve ali da Poljska ne može da mu da sve, i da nema mnogo šta poljska vlada da rješava u vezi sa blokadom granice sa Ukrajinom i da pregovara sa poljskim poljoprivrednicima kada je nekontrolisani uvoz ukrajinskog žita – evropski problem.
„Ne može se govoriti o Ukrajincima da su nezahvalni. Oni su u teškoj situaciji. Volodimir Zelenski može da traži sve ali mi ne možemo sve da mu damo. U stanju sam da im oprostim te riječi jer su oni pod ogromnim pritiskom, svakog dana tamo ginu ljudi“, kazao je predsjednik Duda poljskoj privatnoj televiziji Polsat.
Povodom najnovijih optužbi Zelenskog da Poljaci nijesu solidarni kada njihovi poljoprivrednici i prevoznici blokiraju granice, i kasnijeg apela Zelenskog poljskom premijeru Donaldu Tusku da se sretnu u petak zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen kako bi se blokade uklonile, Duda je kazao da to nije poljski već evropski problem.
„Šta mi imamo da pregovaramo sa poljoprivrednicima da prestanu da protestuju? Po meni oni su u pravu. Duboko osjećam da sam podržao Ukrajinu. Rekao sam premijeru Tusku da je on bio među najvišim zvaničnicima u Briselu, poznaje evropske činovnike. Neka ih ubijedi da je to njihov problem“, kazao je Duda.
Duda je podsjetio da na Poljsku padaju ruske rakete jer su pogranična zemlja ali da Poljaci pomažu Ukrajini, da su joj poslali avione i oružje i da su stavili na raspolaganje aerodrom u Žešovu i puteve i željeznice da u Ukrajinu stigne pomoć, ali da se zbog problema sa nekontrolisanim uvozom ukrajinskih žitarica i poljoprivrednih proizvoda, što je dozvolila Evropska unija, u Poljskoj da se zaštite njeni poljoprivrednici razmatralo i zatvaranje granice.
„Raspravljalo se i tome da se potpuno zatvori granica, ali da istovremeno bude garantovan prolaz vojne i humanitarne pomoći. Prema onome što mi je rekao premijer, ta pomoć ni na koji način nije ugrožena“, rekao je Duda.
Poljski predsjednik i dalje vjeruje da će Ukrajina biti u stanju da vrati sve svoje teritorije koje je okupirala pa anketirala Rusija, između ostalog i Krim.
„Sada je najvažnije da Ukrajina sve vrijeme bude za pregovaračkim stolom. Posebno ako bi počeli mirovni pregovori“, kazao je Duda.
Andžej Duda u intervjuu televiziji Polsat podržao je zajedničku evropsku odbranu u smislu da armije zemalja članica tešnje saradjuju ali je naglasio da to treba da ostane u okviru NATO.
Na pitanje da li Poljska treba da traži da je SAD uvrste u program Nuklear šering, u kome su američke nuklearne rakete raspoređene u nekoliko savezničkih zemalja, poljski predsjednik odgovorio je da bi to svakako ojačalo bezbjednost Poljske.
„Ali ta odluka je na saveznicima“, kazao je Duda.
Finska vjerovatno ni u aprilu neće otvoriti granicu sa Rusijom
Finska vjerovatno ni u aprilu neće otvoriti svoju granicu sa Rusijom, kada ističe odluka o zatvaranju istočne granice, piše Ilta-Sanomat.
Prema saznanjima finskog lista, potpuno otvaranje istočne granice malo je vjerovatno – moguće je samo otvaranje u „veoma ograničenom obimu“.
Ne postoji vremensko ograničenje za to koliko dugo istočna granica može da bude zatvorena, pošto po zakonu ona ne mora da bude otvorena dokle god postoji opasnost.
List piše da finska minsitarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen formirala je radnu grupu koja radi na novom zakonu pod nazivom „Suprotstavljanje instrumentalizaciji imigracije i jačanje granične bezbjednosti“.
Britanija objavila novi paket sankcija Rusiji
Velika Britanija je danas objavila novi paket sankcija protiv Rusije u nastojanju da ograniči vojni arsenal i finansiranje ratnog stroja predsjednika Vladimira Putina.
Novi paket mjera obuhvata više od 50 pojedinaca i entiteta i posljednji je u nizu koordiniranih napora zapada da se zada udarac ruskoj privredi.
“Naše sankcije iscrpljuju resurse koji su Putinu očajnički potrebni za finansiranje rata”
“Naš međunarodni ekonomski pritisak znači da si Rusija ne može priuštiti tu protivpravnu invaziju. Naše sankcije iscrpljuju resurse koji su Putinu očajnički potrebni za finansiranje rata”, rekao je šef diplomatije David Kameron.
Britanija je sankcionisala rusku industriju za proizvodnju oružja uključujući državno poduzeće Sverdlov. Na meti sankcija su i izvori prihoda u metalurškoj industriji, energetici i trgovini dijamanata.
Na listi sankcija su i ruski uvoznici i proizvođači strojarskih alata koji se koriste u proizvodnji odbrambenih sistema i komponenti, od raketa i motora do tenkova i borbenih aviona.
Stoltenberg: Ukrajina ima pravo na samoodbranu, uključujući napade na legitimne ruske vojne ciljeve
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Ukrajina, kada od svojih saveznika dobije borbene avione F-16, imati pravo na samoodbranu, uključujući napade na legitimne ruske vojne ciljeve izvan Ukrajine.
Ukrajina je aktivno tražila borbene avione F-16 američke proizvodnje kako bi se suprotstavila ruskoj vazdušnoj nadmoći.
Sjedinjene Američke Države su u avgustu odobrile slanje F-16 u Ukrajinu iz Danske i Nizozemske čim završi obuka pilota.
“Svaki će saveznik odlučiti hoće li isporučiti F-16 Ukrajini, a saveznici imaju različite politike Ali u isto vrijeme, rat u Ukrajini je rat agresije,i Ukrajina ima pravo na samoodbranu, uključujući napade na legitimne ruske vojne ciljeve izvan Ukrajine”, kazao je Stoltenberg.
Medvedev: Elite koje sada vladaju u Kijevu moraju da odu
Zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da bi ruske snage mogle da stignu do Kijeva, ako ne sada, onda u drugoj fazi sukoba, a da “elite” koje sada vladaju u glavnom gradu Ukrajine moraju da odu.
Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva zbog toga što, kako je rekao Medvedev, prijetnja postojanju Rusije dolazi iz toga grada koji kontrolišu protivnici Ruske Federacije predvođeni Amerikom.
Medvedev tvrdi da kijevski režim predstavljaju marionete koje nemaju savjest, niti strah za budućnost Ukrajine.
Elite koje sada vladaju u Kijevu moraju da odu, pojedine će same to da izaberu, a pojedine će biti prinuđene, rekao je Medvedev za ruske medije. Medvedev je naveo da se sve odluke Kijeva donose u inostranstvu i u sjedištu NATO-a i da bi zbog toga taj grad vjerovatno mogao biti cilj ruskog osvajanja, prenijela je agencija RIA Novosti.
Medvedev tvrdi da zapadni političari, uključujući njemačkog kancelara Olafa Šolca i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, ne vjeruju da će Ukrajina pobijediti, ali da su prinuđeni, kako je naveo, da to ponavljaju u javnosti da bi opravdali enormne izdatke za vojnu pomoć Kijevu.
„Stavovi Moskve i Vašingtona su sada suprotni i teško da će biti moguće premostiti taj jaz i unaprijediti odnose u narednim decenijama“, rekao je Medvedev.
Putin završio let na najvećem supersoničnom avionu na svijetu
Predsjednik Rusije Vladimir Putin završio je let na modernizovanom strateškom nosaču raketa Tu-160M, javljaju ruski mediji.
Supersonični bombarder “Ilja Muromec” sletio je na pistu fabrike aviona “S.P. Gorbunov” u Kazanju, a let je trajao 30 minuta, prenosi RIA.
Agencija navodi da su pripreme za let trajale oko 45 minuta.
Tu-160M je modernizovana verzija aviona Tu-160, namijenjena za gađanje važnih ciljeva nuklearnim i konvencionalnim oružjem.
Riječ je o najvećoj supersoničnoj letjelici u istoriji vojne avijacije i najtežem borbenom avionu na svijetu.
Bundestag odbacio zahtjev za isporuku krstarećih raketa Ukrajini
Njemački Bundestag odbacio je zahtjev opozicionih demohrišćana za isporukom krstarećih raketa “taurus”” Ukrajini, javljaju lokalni mediji.
Predlog je odbačen većinom glasova vladajuće socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije, prenosi Velt.
Putin će letjeti u strateškom ruskom bombarderu
Ruski predsjednik Vladimir Putin će u letjeti modernizovanim supersoničnim strateškim bombarderom Tu-160M, saopštio je Kremlj.
Putin će letjeti 40 minuta, a gdje – vojna tajna, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Tu-160M, veliki avion sa pokretnim krilima, sposoban je da nosi 12 krstarećih projektila, uz dolet do 12.000 kilometara.
Danska šalje 247 miliona dolara pomoći Ukrajini
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da će Danaska poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 247 miliona dolara.
“Vrijeme ne ide u korist Ukrajini. Samo se akcija računa na bojnom polju”, rekla je Frederiksen.
Rusija tvrdi da je zauzela selo u Donjeckoj oblasti
Ruske trupe zauzele su selo Pobjeda u ukrajinskoj oblasti Donjeck, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Zelenski za “Foks njuz” hvali velike ukrajinske pobjede od početka rata
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pohvalio je velike ukrajinske pobjede od početka rata sa Rusijom, ali je odbio da razgovara o bilo kakvom “planu B” za svoje snage.
“Tokom ove dvije godine, okupirali su region Harkova (i) sada smo mi u ovom regionu”, rekao je Zelenski u intervjuu političkom uredniku Foks njuza Bretu Bajeru.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je odblokirala Crno more, sada ima ruske žitne rute i uništila je brojne ruske brodove.
“To smo i uradili tokom dvije godine. Da, prošla godina je bila uglavnom komplikovana za nas, ali ono što je urađeno – mislim da je bilo dobro”, dodao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski, koji je sedjeo na samo 800 metara od ruskih snaga i govorio dok se artiljerijska vatra mogla čuti u daljini, pohvalio je rad svojih snaga i njihove nevjerovatne uspjehe u suprotnosti sa jednim ruskim dostignućem: zauzimanjem grada Avdijevke, najvećeg dobitka u devet mjeseci za Moskvu.
Bajer je naveo da je Ukrajina “vjerovatno izgubila” oko 100.000 vojnika tokom dvije godine i opisao ukrajinske snage kao “umorne od rata, ali i dalje odlučne”.
“Važno je razumjeti šta se dešava sa ljudima na prvoj liniji fronta – tu se vidi duh”, rekao je Zelenski.
Izrazio je i frustraciju zbog “birokratije” kao prepreka za dobijanje neophodne podrške, kao i zbog nedostatka tehnologije i oružja, dok je u jednom trenutku naglasio da je “vrijeme novac”.
Kijev: Moskva ispalila preko 8.000 raketa za dvije godine rata
Rusija je ispalila više od 8.000 projektila na ciljeve u Ukrajini od početka rata u februaru 2022. godine, izjavio je portparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga Jurij Ignat.
Prema njegovim riječima, lansirano je i preko 4.630 ruskih dronova na Ukrajinu.
Medvedev: Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva
Zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da bi ruske snage mogle da stignu do Kijeva, ako ne sada, onda u drugoj fazi sukoba, a da “elite” koje sada vladaju u glavnom gradu Ukrajine moraju da odu.
Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva zbog toga što, rekao je Medvedev, prijetnja postojanju Rusije dolazi iz toga grada koji kontrolišu protivnici Ruske Federacije predvođeni SAD-om.
Medvedev tvrdi da “kijevski režim predstavljaju marionete koje nemaju savjest, niti strah za budućnost Ukrajine”.
“Elite koje sada vladaju u Kijevu moraju da odu, pojedine će same to da izaberu, a pojedine će biti prinuđene”, rekao je Medvedev za ruske medije.
Medvedev je naveo da se sve odluke Kijeva donose u inostranstvu i u sjedištu NATO-a i da bi zbog toga taj grad vjerovatno mogao biti cilj ruskog osvajanja.
Tvrdi i da zapadni političari, uključujući njemačkog kancelara Olafa Šolca i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, ne vjeruju da će Ukrajina pobijediti, ali “da su prinuđeni da to ponavljaju u javnosti da bi opravdali enormne izdatke za vojnu pomoć Kijevu”.
“Stavovi Moskve i Vašingtona su sada suprotni i teško da će biti moguće premostiti taj jaz i unaprijediti odnose u narednim decenijama”, rekao je Medvedev.
Moskva: Uništena raketa i dron iznad Brjanske oblasti
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći spriječile ukrajinski napad raketom S-200.
Ruski sistemi PVO, takođe, uništili su ukrajinsku bespilotnu letjelicu iznad Brjanske oblasti.
Kijev: Oboreno osam od 10 dronova tokom noći
Ukrajinska vojska saopštila je da je su ruske snage tokom noći lansirale 10 bespilotnih letjelica, kao i jednu raketu iz Crnog mora.
Prema tvrdnjama vojske, ukrajinske snage uništile su osam bespilotnih letjelica iznad četiri oblasti.
Nastavljaju se borbe na ukrajinskom frontu
Nastavljaju se borbe na ukrajinskom frontu. Zvanični Kijev navodi da je tokom prethodnog dana zabilježeno više od 50 sukoba između ukrajinskih i ruskih trupa širom zemlje. Najveće borbe vodile su se oko Avdejevke, Marinke i Zaporožja, saopštile su lokalne vlasti, a stradalo je i ranjeno više osoba.
Upravo je povlačenje ukrajinske vojske iz Avdejevke generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg opisao kao situaciju koja jasno pokazuje da je stanje na frontu izuzetno teško, uz naglasak da će NATO nastaviti da podržava Ukrajinu.
Dok traju borbe, Ukrajina vodi istragu sa korupcijom unutar vojske. Istražuje se više od 60 slučajeva moguće korupcije u sektoru odbrane sa fokusom na nabavke tokom protekle dvije godine.
Rusija se naoružava balestičkim raketama iz Irana
Rusija se, sa druge strane i prema pisanju Rojtersa, naoružava balističkim raketama zemlja-zemlja iz Irana. Neke od njih su projektili kratkog dometa iz grupe “fateh-110”, koji su sposobni da pogode ciljeve na udaljenosti od 300 do 700 kilometara.
Daleko od fronta, Evropska unija odobrila je 13. paket sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj tvrdi da je na “crnoj listi” sada više od 2.000 ljudi.
