Moldavija i Rusija: Zašto su pojedini Moldavci nezadovoljni vladom

Ispod visoke zgrade parlamenta Moldavije, demonstriralo je hiljade iz cijele zemlje, svako sa ličnom pričom o siromaštvu i frustraciji, piše BBC na srpskom.

„Vlast nam se ruga, služimo joj da za podsmjeh“, govore pojedini.

Sa navučenom plavom vunenom kapom Ala kaže: „Ima ljudi sa četvoro-petoro djece koji bukvalno nemaju šta da jedu“.

Samo za račune za struju odlazi 70 odsto prihoda domaćinstva, prema zvaničnim podacima.

Ala kaže da joj računi pojedu pola penzije.

„Ova vlada je obećavala da će podići plate i penzije, ali do sada nismo vidjeli ni euro“, kaže ona.

Nedjeljne proteste, koje je organizovala moldavska proruska stranka Sor, pomno prate vlade širom Evrope, ali i dalje.

Većina demonstranata doputovala je u glavni grad Kišinjev autobusima, a njihove troškove je navodno pokrila stranka Sor.

Nekoliko dana prije održavanja skupa, predsjednica Maja Sandu upozorila je da Rusija planira da pošalje vojno obučene sabotere u zemlju, prerušene u civile, kako bi srušili njenu prozapadnu vladu.

Rusija je rekla da je optužba pokušaj moldavskih vlasti da skrenu pažnju sa sopstvenih društvenih i ekonomskih neuspjeha.

Moldavija, locirana na granici sa Ukrajinom, i koja ima sopstveni proruski otcijepljeni region, zavisi od ruskog gasa.

Prošle godine Moskva je prepolovila snabdijevanje gasa Moldaviji, vršeći pritisak na vladu u Kišinjevu, jer nastoji da zadrži na okupu rumunsko i rusko govorno stanovništvo.

Protesti zbog poskupljenja gasa i struje počeli su prošle jeseni.

Predsjednica Sandu rekla je prošle nedjelje da je Rusija već pokušala da destabilizuje situaciju u Moldaviji izazivajući energetsu krizu, za koju je rekla da se „očekuje da će izazvati veliko nezadovoljstvo stanovništva i dovesti do nasilnih protesta“.

Sada plan, kaže moldavska predsjednica, uključuje „obučene diverzante […] koji bi preduzimali nasilne akcije, napadali zgrade državnih institucija ili čak uzimali taoce“.

Grupi od 57 ljudi iz nacija prijateljskih Rusiji, među kojima grupa fudbalskih navijača iz Srbije i nekoliko boksera iz Crne Gore, nije bio dozvoljen ulazak u Moldaviju u poslhednjih nekoliko dana, posluhe provhera bezbhednosnih službi.

A vazdušni prostor Moldavije je ove nedhelje bio neočekivano zatvoren na nekoliko sati.

„Vrlo je jasno da je Rusija država agresor“, rekao je za BBC Rosijan Vasiloi, šef moldavske granične policije.

Kaže da pruhetnja postoji od 24. februara, kada je počeo rat u Ukrajini, ali je naglasio da je „sada drugačija; to je mješavina prijetnji iznutra i izvan Moldavije“.

Sve dok Ukrajina nastavlja da se bori i pobjeđuje u ratu, on vjeruje da su rizici za Moldaviju manji.

„Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija, ali ja se ne plašim“, rekao je on.

Od početka rata, vlasti pokušavaju da diverzifikuju izvore energije u zemlji i da se odviknu od zavisnosti od ruskog gasa, ali sve je otežano ruskim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i uvozom struje iz Rumunije po visokim cijenama.

Predsjednica Maja Sandu je rekla da će se navodna ruska zavjera oslanjati na „unutrašnje snage“ kao što je opoziciona stranka Sor, i pozvala je parlament da donese strože zakone o bezbjednosti.

Marina Tauber, generalna sekretarka Sora, koja je predvodila protest ispred parlamenta, kaže da njena stranka nije protiv Evropske unije i da želi dobre odnose sa svim stranama.

Ali u njenoj stranci ima onih koji priznaju da bi pozdravili rusku intervenciju.

Orhei, na sat vremena vožnje sjeverno od glavnog grada Kišinjeva, uporište je stranke Sor gdje se ekipa BBC-ja susreće sa odbornikom stranke Jurijem Berenčijem.

„Ne plašimo se“, rekao je, „jer da je Rusija htela da zauzme Moldaviju, uradila bi to za pola dana“.

Na pitanje da li bi to pozdravio, Berenči je nedvosmislen.

„Po mom ličnom mišljenju, da“, rekao je.

„Sa Rusijom bi nam bilo mnogo bolje nego sada“.

Mnogi ljudi u Kišinjevu vide bliže veze sa Zapadom kao način da se osigura nezavisnost i demokratija Moldavije u kritičnom trenutku.

Stranka predsjednice Sandu ima solidnu većinu u parlamentu.

Ali masa ljusi okupljenih u nedjelju ispred parlamenta ima drugačiji stav i stoga postoji rizik da bi pritisak mogao da proširi podjele u Moldaviji.

Rizik je jasan kada su Ala i njeni prijatelji upitani da li vjeruju da Rusija želi da se infiltrira u Moldaviju, čega plaši njihova predsjednica.

„Da, neka dođu!“, odgovaraju.

„Želimo da dođu ovde. Želimo da budemo dio Rusije!“.