Širom Rusije pomor pčela, otrovane pesticidima

Širom Rusije pčelari su otvarali košnice i šakama izvlačili uginule pčele. Prošlog mjeseca izašli su na ulice zahtijevajući hitnu akciju protiv korisnika pesticida, upozoravajući da će nestanak ruskih pčela značiti nestanak većine života.

U selu Verhnjaja Medvedica, sjeverno od Kurska, Andrej Malihin je godinama nastojao da se bavi košnicama i sam doprinese ruskoj godišnjoj proizvodnji meda.

S dolaskom proljeća ove godine, njegove pčele su jednom odletjele da bi oprašile okolne usjeve. Ali ovaj put ih se malo uspjelo vratiti. Očigledno otrovane pesticidima, počele su da ugibaju prije nego što su uspijevale stići do svojih košnica, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Na njegovom poljoprivrednom zemljištu rasuto je stotine hiljada uginulih pčela.

“Imale su grčeve i konvulzije, i spore, bolne smrti. Jednostavno se ne može objasniti kako to izgleda. I ne možete ništa učiniti. Očajno sam pozivao da saznam da li mogu nešto da im dam, bilo koji protuotrov. Nije bilo ničega.”

Malihin procjenjuje da je izgubio 35 pčelinjih kolonija – između 60.000 i 100.000 iz svake košnice, a možda i više od 3 miliona pojedinačnih pčela – na nacionalnu epidemiju koja ukopava ruske poljoprivredne firme protiv njenih pčelara, i izaziva uznemirene pozive za pomoć vlade.

Širom zemlje, pčelari su otvarali košnice, nekada naprednih kolonija pčela, kako bi šakama izvlačili osušene i pocrnjele uginule insekte. Prošlog mjeseca, oni su izašli na ulice zahtijevajući hitnu akciju protiv korisnika pesticida i upozoravajući da će nestanak ruskih pčela značiti nestanak većine života.

U Kursku 13. jula, Malihin je okupio kolege pčelare iz regiona kako bi pozvao na pooštravanje zvanične kontrole nad upotrebom hemikalija u poljoprivredi. Pred televizijsku kontakt emisiju sa Vladimirom Putina 20. jula, on je predvodio grupu koja se obratila ruskom predsjedniku putem video poruke.

“Naša vlada želi da pomogne, ona pokušava da pomogne, ali nedostaje snage. Molim vas, pomozite im, i pomozite nama”, kaže Malihin na video snimku.

Pored njega, drugi pčelari drže transparente s apokaliptičnim sloganima kao što su “Zečevi su nestali, ševe su otišle, pčele će propasti, a ljudi će umrijeti.”

Masovni pomor pčela

Takve protestane akcije dešavaju se uslijed alarmantnih izvještaja prema kojim populacija pčela u ruskim centralnim i južnim regijama naglo opada. Arnold Butov, šef ruske Nacionalne unije pčelara, rekao je da je 20 ruskih regija prijavilo masovni pomor pčela.

Smatra se da je stopa pomora povezana s poljoprivrednicima koji krše pravila u korištenju pesticida i s nedostatkom vladinog nadzora. Do nedavno, ruska agencija za nadzor poljoprivredne sigurnosti Roselhoznadzor je redovno pratila upotrebu pesticida širom zemlje. Ali sada, žale se farmeri, gotovo da nema kontrole.

Neki farmeri koji se oslanjaju na pčele u oprašivanju njihovih usjeva predviđaju rast cijena osnovnih proizvoda, iako inflacija nastavlja pogađati ruska domaćinstva.

Rusija proizvodi oko 100.000 tona meda godišnje, a Butov predviđa pad od 15 do 20 odsto tih količina u kratkom roku. Međutim, on upozorava i na onu vrstu histerije koju kaže da neki mediji potiču.

Pitanje upotrebe pesticida proističe iz slabog sistema provjera i ravnoteže koji se postepeno pogoršavao od devedesetih godina, kada je raspad Sovjetskog Saveza bio jedan od faktora koji je doveo do popuštanja državne kontrole. U telefonskom intervjuu, Butov nije želio govoriti o krivcima, ali je rekao da trenutna situacija proizlazi iz općeg neznanja o uticaju hemikalija u poljoprivredi.

Sada, on i njegove kolege pčelari planiraju da podnesu izvještaj vladi do 1. avgusta, s navodima o obimu pomora i prijedlozima za mjere njegovog zaustavljanja.

Rusija nije jedina koja se suočava s ozbiljnim padom pčelinje populacije. Globalno, proces traje godinama, a mnoge zemlje su poduzele mjere da bi se oduprle tome. U aprilu 2018. godine, EU je uvela zabranu određenih neonikotinoida, porodice pesticida koji su među najštetnijim za pčele.

U Sjedinjenim Američkim Državama, Ministarstvo poljoprivrede je upozorilo na strašne posljedice na opskrbu hrane u zemlji od pada populacije pčela u zemlji, procjenjujući da se jedan od tri zalogaja hrane koju ljudi uzimaju može pratiti nazad do rada insekata kao što su oprašivači poput medonosnih pčela.

Zahtjevi za naknadu štete

Ali uprkos teškim prognozama, mnogi ruski pčelari su optimisti. Malihinovi napori da javno obznane svoje stanje u regiji Kurska privukli su pažnju vlasti i ponude za kompenzaciju.

Pčelari u regionu moraju do 8. avgusta podnijeti zahtjeve za kompenzaciju, kaže on, a već je formirana komisija koja će donositi odluke.

I u regionu Orel, tužilaštvo je 24. jula pokrenulo krivičnu istragu o korištenju pesticida od strane lokalnog poljoprivrednog holdinga Otradaagroinvest, navodno bez prethodnog razmatranja njihovih uticaja na lokalnu sredinu.

Za poljoprivrednike kao što je Malihin, čija je pčelarska farma uništena, to jednostavno nije dovoljno.

“Pokretanje krivične tužbe protiv jedne osobe nije dovoljno, jer se to dešava širom Rusije”, kaže on. “Naš glavni cilj je da vodimo računa o onima koji su ovo izazvali, jer je finansijska šteta našim pčelarima bila ogromna.”

Kao i drugi, on poziva na promjene u ruskim zakonima koji regulišu korištenje pesticida, te je podržao onlajn peticiju čiji je cilj da podupre zakonske promjene.

Butov ostaje optimističan i primjećuje ulogu ruskih medija u širenju informacija o problemima njegovih kolega pčelara.

“To je znak da se ovoj problematici mora posvetiti ozbiljna pažnja”, kaže on komentarišući smanjenje pčela u Rusiji. “Ako nema pčela, neće biti flore i faune. A posljedice za život uopšte će biti strašne.”