Rat u Ukrajini – 411. dan. Nastavljaju se žestoke borbe oko Bahmuta i Avdejevke. Vlasti Donjecka pod kontrolom Moskve tvrde da je 75 odsto Bahmuta u ruskim rukama. Kremlj ističe da ne postoje inicijative o prekidu vatre, i da Francuska teško može biti posrednik. Razmijenjeno više od 200 zarobljenika. Dešavanja pratite na CdM-u.
23.42 – BBC: Zapadne specijalne snage su u Ukrajini, curenje dokumenata to dokazuje
Prisutnost zapadnih specijalnih snaga u Ukrajini predmet je spekulacija više od godinu dana. Ali to još nije bilo potvrđeno, sve do sada, piše BBC. Američko ministarstvo odbrane nosi se s posljedicama jednog od najvećih curenja povjerljivih materijala u posljednjih nekoliko godina, većinom onih koji se odnose na rat u Ukrajini.
Dokumenti, neki označeni kao strogo povjerljivi, oslikavaju detaljnu sliku rata, uključujući vrlo osjetljive detalje ukrajinskih priprema za proljećnu protivofanzivu protiv ruskih snaga.
23.26 – Kanada šalje novu vojnu pomoć Ukrajini
Kanada je uvela nove sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu i obećala novu vojnu potporu Kijevu nakon što se premijer Džastin Trudou sastao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u Torontu.
Dok su se dvojica čelnika sastajala, Trudoova službena stranica je blokirana, a kanadska špijunska služba je potvrdila da su neke druge vladine stranice takođe bile izvan mreže. Kanada će Ukrajini poslati 21.000 jurišnih puški, 38 mitraljeza i 2.4 miliona komada municije, dok bi nove sankcije bile usmjerene na 14 ruskih pojedinaca i 34 subjekta.
20.35 – Britanija: Izvještaji o curenju dokumenata pokazuju ‘ozbiljan nivo netačnosti’
Britansko ministarstvo odbrane objavilo je da postoji “ozbiljan nivo netačnosti” u izvještajima o curenju strogo povjerljivih američkih dokumenata.
“Izvještaji o curenju navodnih povjerljivih američkih podataka pokazalo je ozbiljan nivo netačnosti”, naveo je portparol ministarstva odbrane u saopštenju na Twitteru.
“Čitatelji bi trebali biti oprezni u prihvatanju navoda koji imaju potencijal širenja dezinformacija”, dodaje se.
In response to the leak of alleged classified US information: pic.twitter.com/WWFLOhbeeU
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 11, 2023
20.11 – Šef kabineta Zelenskog: Trebamo moderne avione i proturaketnu odbranu
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, ponavlja pozive za nove borbene avione jer kaže da Ukrajina treba moderno vazduhoplovstvo i protivraketnu odbranu.
Jermak je rekao da je potrebna modernizacija kijevske protivvazdušne odbrane kako bi se spriječili ruski napadi korištenjem navođenih vazdušnih bombi. Kazao je da je oružje korišteno za ubijanje ukrajinskih civila.
18.08 – Ukrajinski hakeri tvrde da su upali u e-mail traženog ruskog špijuna
Ukrajinski hakeri tvrde da su upali u e-poštu ruskog vojnog špijuna kojeg FBI traži zbog hakiranja kampanje Hillary Clinton i drugih američkih demokrata uoči izbora Donalda Trampa za američkog predsjednika 2016. godine.
17. 43 – Mađarska potpisala novi energetski sporazum s Rusijom
Mađarska je danas potpisala nove sporazume kako bi osigurala nastavak pristupa ruskoj energiji – što je znak da će zadržati bliske veze koje je uspostavila s Moskvom. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Siarto rekao je na konferenciji za novinare u Moskvi da je ruska državna plinska kompanija Gazprom pristala dopustiti Mađarskoj uvoz plina iznad količina dogovorenih u amandmanu na ugovor između dvije zemlje prošle godine.
Cijena plina, koji se pumpa u Mađarsku plinovodom Turkstream, bila bi ograničena na 150 eura (132 funte) po kubnom metru. Mađarski ministar vanjskih poslova jedna je od rijetkih vodećih osoba EU koji se sastao s ruskim zvaničnicima od početka rata.
17.11 – Vagner: Kontrolišemo 80 odsto Bahmuta
Jevgenij Prigožin, šef Wagner grupe, tvrdi da oko 80 odsto grada Bahmuta kontrolišu njegovi borci.
Ukrajina to nije potvrdila.
16.11 – Ukrajina nastavila izvoz struje
Ukrajina je nastavila s izvozom električne energije u Evropu, nakon obustave u oktobru kada je Rusija počela redovne napade projektilima i bespilotnim letjelicama na kritičnu energetsku infrastrukturu, saopštio je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko.
Zbog udara ruske vojske dolazilo je do nestašica struje za civile i industrijske pogone pa su radnici prekovremenim radom pokušavali popraviti mrežu, prenosi SEEbiz.
“Nastavili smo izvoz”, rekao je Galuščenko, dodajući da Rusija nije uspjela uništiti njihov energetski sistem.
Evropska unija glavno je ukrajinsko tržište za izvoz energije.
Galuščenko je naveo da snabdjevanje električnom energijom ukrajinskog stanovništva ostaje prioritet zemlje uprkos ponovnom pokretanju izvoza.
“Nadamo se da ćemo dosegnuti količine izvoza koje smo imali prošle godine. Vodićemo pregovore da i povećamo izvoz jer nam trenutne rezerve u sistemu to omogućavaju”, dodao je Galuščenko.
U junu prošle godine Ukrajina, koja je izvozila struju u Moldaviju, Mađarsku, Slovačku i Poljsku, rekla je da se nada da će do kraja godine zaraditi 1,5 milijardi eura od izvoza električne energije u EU.
13. 25 – UN: Skoro 8.500 ubijenih civila u ruskoj invaziji na Ukrajinu
Potvrđeno je da je gotovo 8.500 civila ubijeno u ruskoj invaziji na Ukrajinu, objavilo je tijelo Ujedinjenih nacija u utorak, pri čemu postoji bojazan da je stvarna brojka “znatno viša”.
Kabinet UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) je objavio da je zabilježio 8.490 ubijenih i 14.244 povrijeđenih ljudi u razdoblju između početka invazije 24. februara 2022. i 9. aprila 2023.
Kabinet je brojke opisalo kao tek “vrh ledenog brijega” zbog ograničenog pristupa ratnim zonama.
Većina smrtnih slučajeva je zabilježena na teritoriji pod kontrolom ukrajinske vlade i pod napadom ruskih snaga, a uključuje i 3.927 ljudi iz Donjecke i Luganske oblasti, koje su bile poprište teških borbi.
“OHCHR vjeruje da su stvarne brojke znatno više, s obzirom na to da je iz nekih lokacija, gdje traju intenzivni sukobi, prijem informacija odgođen, a mnogi izvještaji još treba da budu potvrđeni”, stoji u saopštenju tijela.
Rusija poriče da namjerno gađa civile ili da su njene snage odgovorne za zvjerstva.
12. 49 – Peskov: Nema planova za drugi talas mobilizacije
Kremlj kaže da nema planova za drugi talas mobilizacije.
“Nema drugog vala (mobilizacije)”, rekao je Dmitrij Peskov novinarima.
Odgovarajući na pitanje ima li promjena po tom pitanju, Peskov je naglasio: “Ne”.
12. 03 – “Poljska nije za stratešku autonomiju EU od SAD, već za jaču saradnju”
Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjasnio se protiv ideje da Evropska unija razvija stratešku autonomiju od SAD, već se založio da upravo suprotno gradi još jače strateško partnerstvo i upozorio da neki zapadni lideri i dalje sanjaju o rizičnoj saradnji sa svima, pa i sa Rusijom i nekim silama na Dalekom istoku.
„Mi upozoravamo na to. Sa svakim želimo da živimo u miru, jasna stvar. Ali, umjesto da razvijamo stratešku autonomiju od SAD, predlažem da gradimo strateško partnerstvo sa SAD. Kada za manje od dvije godine Poljska bude predsjedavajući EU – transatlantsko partnerstvo, savez EU sa SAD, postavićemo kao najvažniju tačku tog predsjedavanja“, kazao je Moravjecki pred odlazak u posjetu Vašingtonu.
Poljski premijer je naglasio da je strateško savezništvo sa SAD za Poljsku „apsolutni temelj njene bezbjednosti“.
11. 41 – Dokumenti Pentagona mogu poremetiti odnose Južne Koreje sa SAD-om i Rusijom
Čini se da dokumenti Pentagona koji su procurili otkrivaju osjetljiv razgovor između južnokorejskih funkcionera na visokom nivou o tome hoće li Ukrajini poslati oružje.
Tajni dokument sugeriše da je Washington špijunirao svoju decenijama staru saveznicu Južnu Koreju, piše BBC pozivajući se na dokumente za koje redakcija kaže da su im pokazani na uvid.
Curenje tih informacija ima potencijal poremetiti odnose Južne Koreje sa SAD-om i Rusijom.
11. 23 – U Belgorodu dron pao na aerodrom
Na aerodrom u ruskom gradu Belgorodu, blizu granice s Ukrajinom, pala je bespilotna letjelica, izjavio je predstavnik hitnih službi.
“Dron se srušio (u ponedjeljak) popodne, ograda aerodroma je lakše oštećena”, rekao je on za RIA Novosti. Prema preliminarnim informacijama, povrijeđenih nije bilo. Okolnosti incidenta istražuju službe Hitne pomoći.
Aerodrom Belgorod je zatvoren od 24. februara 2022. godine u okviru režima ograničenja letova na jugu i u centralnom dijelu Rusije. Ukrajina je više puta granatirala Belgorodsku oblast.
10. 57 – Egipat planirao proizvesti 40.000 raketa za Rusiju krijući od Amerikanaca
Predsjednik Egipta Abdel Fatah El-Sisi nedavno je naredio svojim podređenima da proizvedu do 40.000 raketa koje će tajno poslati u Rusiju, prema dokumentu američke obavještajne službe koji je procurio, javlja Avaz.ba.
On je jedan od najbližih američkih saveznika na Bliskom istoku i glavni primaoc američke pomoći.
Dio strogo povjerljivog dokumenta, datiran 17. februara, sažima razgovore između Sisija i visokih egipatskih vojnih zvaničnika i takođe spominje planove za snabdjevanje Rusije artiljerijskim projektilima i raketama. U dokumentu Sisi upućuje funkcionere da proizvodnju i isporuku raketa drže u tajnosti “kako bi izbjegli probleme sa Zapadom”.
10. 15 – Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka
These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of April 11, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/oQJM5KGEBz
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) April 11, 2023
09. 59 – Danilov: Kontraofanziva uveliko u toku
Ukrajina je saopštila da se kontraofanziva njenih snaga protiv ruskih agresora odvija uveliko i svaki dan.
“Ne čekamo magične datume, mi djelujemo smireno, sistematski i dosljedno uništavamo ruske osvajače”, objavio je na Tviteru šef ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Aleksij Danilov.
Andrij Jusov, portparol ukrajinske odbrambene obavještajne službe, poručio je prije dva dana da će odluku o kontraofanzivi Ukrajine donijeti vojni vrh zemlje i da je krug ljudi koji su obaviješteni o ovim planovima sveden na najmanju mjeru u datoj situaciji.
Kontraofanzivu za proljeće ukrajinski zvaničnici najavljuju od početka zime, a očekuje se prodor na okupiranoj teritoriji na istoku i jugu zemlje.
09. 34 – Putin bi mogao predložiti primirje za Vaskrs u pokušaju da odgodi ukrajinsku kontraofanzivu
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi iskoristiti Vaskrs da predloži prekid vatre i odgodi dugo očekivanu ukrajinsku kontraofanzivu, prema novoj procjeni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW).
“Kremlj bi mogao iskoristiti Vaskrs, koji pada 16. aprila, da pozove na pauzu u neprijateljstvima “iz poštovanja prema pravoslavnoj vjeri uprkos činjenici da Rusija nije pokazala takvo poštovanje prema vjeri u područjima koja njene snage zauzimaju”, saopštio je u nedjelju Institut za proučavanje rata (ISW).
Opširnije na link-u.
09. 07 – “Ukrajina poziva strane pilote borbenih aviona da se bore protiv Rusije”
Ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov uputio je poziv stranim pilotima i specijalistima koji su “voljni i sposobni” da koriste i servisiraju američke borbene avione F-16 da se pridruže u odbrani Ukrajine.
Reznikov je uputio ovaj apel tokom zajedničkog brifinga za novinare sa danskim kolegom Troelsom Lundom Poulsenom u medija centru u Odesi, prenosi ukrajinska novinska agencija Unian.
“Ovaj poziv je upućen pilotima. Ako postoje piloti koji znaju da upravljaju borbenim avionima F-16 i voljni su da učestvuju, spremni smo da im otvorimo vrata”, rekao je Reznikov.
SAD za sada odbijaju da Ukrajini isporuče borbene avione F-16. Američki predsjednik Džozef Bajden je tokom posjete Kijevu izjavio da Ukrajini još nisu potrebni avioni, jer, kako je istakao, SAD obezbjeđuju ukrajinskim oružanim snagama drugo važno naoružanje.
08.49 – Proruski čelnik: Ruske snage kontrolišu 75 odsto Bahmuta
Proruski čelnik dijela ukrajinske Donjecke regije koja je pod kontrolom Moskve rekao je da ruske snage kontrolišu više od 75 odsto opkoljenog grada Bahmuta. Bitka za Bahmut jedna je od najkrvavijih u 13-mjesečnom ratu.
06.54 – Ruske snage su pojačale ofanzivu u pravcu Bahmuta, Avdejevke, Limana i Marinke, u Donjecku. Za ukrajinsku vojsku odbrana Bahmuta je sve teža, jer kako kaže Kijev – Rusi su počeli sa taktikom ”spržene zemlje” vazdušnim i artiljerijskim udarima. Pitanje je sata kada će ukrajinskim snagama presjeći jedini put za snabdijevanje.
06.45 – Dvije strane su razmijenile više od 200 ratnih zarobljenika – 106 Rusa i 100 Ukrajinaca.
Volodimir Zelenski optužuje ruske snage da su gađali Zaporožje na praznik.
”Ruska armija gađala je Zaporožje projektilima S-300. To radi teroristička država na praznik. Svaki hrišćanski praznik nas uči da moramo biti sigurni da će zlo izgubiti, iako ponekad ne znamo na koji način”, rekao je predsjednik Ukrajine.
Kremlj tvrdi da niko nije iznio nikakve inicijative o uskršnjem prekidu vatre.
”Nije bilo inicijativa o tome, ali naša Strasna nedjelja tek je počela. Moskva je ranije iznijela inicijative o prekidu vatre i poštovala ga, ali je to naišlo na nespremnost kijevskog režima da ga se pridržava. Pariz teško može preuzeti ulogu posrednika između Moskve i Kijeva. Direktno su uključeni u sukob na strani Ukrajine”, uzvraća portprol Kremlja Dmitrij Peskov.
06.30 – Bjelorusija je zatražila garancije od Rusije da će je braniti u slučaju napada.
“Zapadne države su pogazile sporazume o bezbjednosnim garancijama datim Budimpeštanskim memorandumom, u zamjenu za povlačenje atomskog oružja. Bezbjednosti više nema”, ocijenio je Aleksandar Lukašenko.
Prema izvorima CNN-a u kabinetu Zelenskog, Ukrajina je morala da promijeni vojne planove nakon curenja povjerljivih informacija iz Pentagona.
Ukrajinski zvaničnici rekli su Rojtersu u petak da dokumenti koji su navodno procurjeli sadrže fiktivne informacije i da liče na “rusku kampanju dezinformacija.”
Što god Rusi kažu, treba razumjeti obrnuto.