Bajden je pozvao Predstavnički dom da hitno odobri pomoć Ukrajini; U ruskim udarima na Černigov najmanje 14 poginulih

Rat u Ukrajini – 784. dan. Kijev inicira sazivanje sastanka Savjeta Ukrajina-NATO zbog sistema protivvazdušne odbrane, saopštio je predsjednik Volodimir Zelenski. Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Marijano Grosi upozorio je da smo se zbog udara na elektranu u Zaporožju opasno približili nuklearnoj nesreći. Francuska neće zvati Vladimira Putina na 80. godišnjicu obilježavanja iskrcavanja saveznika u Normandiji, ali hoće Rusiju. Dešavanja pratite na CdM-u.

Bajden je pozvao Predstavnički dom da hitno odobri pomoć Ukrajini

Američki predjsednik Džozef Bajden pozvao je danas Predstavnički dom američkog Kongresa da što pre odobri dodatnu vojnu pomoć Ukrajini i Izraelu.

Prema njegovim riječima, SAD bi trebalo da povećaju podršku Ukrajini kako bi spriječile ruskog predsjednika Vladimira Putina da zadire u zemlje NATO saveznike i osigurale da on ne uvlači američke trupe u budući rat u Evropi.

„Sada nije vrijeme da napuštamo naše prijatelje. Predstavnički dom treba hitno da odobri zakone o nacionalnoj bezbjednosti uz pomoć Ukrajini i Izraelu, kao i da pruži preko potrebnu humanitarnu pomoć Palestincima u Gazi“, naglasio je šef Bijele kuće u autorskom tekstu za Vol strit džurnal.

On je naglasio da ako Kongres odobri pružanje vojne pomoći Ukrajini i Izraelu, SAD neće pisati „neograničene čekove“.

„Poslaćemo vojnu opremu iz naših zaliha, a zatim iskoristiti novac koji je odobrio Kongres da dopunimo te zalihe kupovinom od američkih dobavljača. Ovo uključuje rakete Patriot proizvedene u Arizoni, rakete Džavelin proizvedene u Alabami i artiljerijske granate proizvedene u Pensilvaniji, Ohaju i Teksasu. Ulagali bismo u američku industrijsku bazu, kupovali američke proizvode koje proizvode američki radnici, podržavali bismo poslove u skoro 40 država i jačali nacionalnu bezbjednost. Pomogli bismo našim prijateljima tako što bismo pomogli sebi“, naveo je američki predsjednik.

On je ocijenio da je ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao da slomi volju ukrajinskog naroda, ali da nije uspio.

„Sada pokušava da slomi volju Zapada. Ne možemo mu dozvoliti da uspije. Postoje trenuci u istoriji koji zahtijevaju vođstvo i hrabrost. Ovo je jedan od njih“, zaključio je Bajden.

U ponedjeljak je predsjedavajući Predstavničkog doma SAD Majk Džonson predstavio odvojene planove pomoći SAD Ukrajini, Izraelu i Tajvanu.

Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi izjavio je u utorak da se administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena protivi potencijalnom predlogu Republikanaca u Predstavničkom domu da se pomoć Izraelu i Ukrajini daje u dva odvojena paketa.

G7 o podršci ukrajinskom sistemu protivvazdušne odbrane

Ministri spoljnih poslova G7 razgovaraće o podršci ukrajinskom sistemu protivvazdušne odbrane na sastanku u srijedu na Kapriju, rekao je portparol njemačke vlade.

Novi bilans granatiranja Černigova: Poginzlo 14 osoba, povrijeđena 61

U ruskom udaru na severni ukrajinski grad Černigov poginulo je 14 ljudi, a povrijeđena je 61 osoba, javljaju agencije pozivajućo se na izvještaje sa terena.

Tri rakete pogodile su stambeni blok u samom gradu.

Kijev traži bezbednosni sporazum sa SAD na izraelskom nivou

Šef kabineta Volodimira Zelenskog Andrij Ermak rekao je da se Kijev nada da će od Vašingtona dobiti garancije bezbjednosti Ukrajine koje su efikasne kao i one koje ima Izrael.

“Sporazum SAD sa Ukrajinom ne bi trebalo da funkcioniše ništa lošije od američkog memoranduma sa Izraelom, koji je potvrdio djelotvornost zajedničkih akcija saveznika tokom nedavnog odbijanja masovnog napada Irana na Izrael”, rekao je Ermak.

Rusija protjerala estonskog diplomatu

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je protjeralo jednog službenika estonske ambasade koji radi u Moskvi zbog neosnovane odluke Estonije da protjera ruskog diplomatu koji radi u Talinu.

“Estonskoj strani je skrenuta pažnja da će njene neprijateljske aktivnosti uvijek dobiti odgovarajući odgovor”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova.

Zelenski traži više oružja i pažnje od zapadnih partnera

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na odlučnost i podršku zapadnih partnera.

“Jutrošnje granatiranje se ne bi desilo da je Ukrajina dobila dovoljno opreme za protivvazdušnu odbranu i da je riješenost svijeta da se suprotstavi ruskom teroru bila dovoljna”, rekao je Zelenski preko Telegram-a.

Najmanje 10 ljudi poginulo, 18 ranjeno u ruskom udaru na Černigov

U ruskom udaru na černigovsku oblast na sjeveru Ukrajine najmanje 10 ljudi je poginulo, a desetine povrijeđene, prenose agencije.

Region, koji se na sjeveru graniči sa Bjelorusijom, bio je okupiran na početku ruske invazije, ali je do sada bio pošteđen većih borbi od kako se ruska vojska povukla.

“Neprijatelj je izveo tri raketna udara u centar grada. Ima civila koji su ubijeni i mnogo ranjenih. Spasioci su na licu mjesta”, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.

Ruske snage odbile napad Ukrajinaca u južnom Donjecku

Ruske snage odbile su napad Ukrajinaca u oblasti Urožajna u pravcu Južnodonjecka i uništile ukrajinska uporišta u oblastima Vladimirovke i Makarovke, rekao je šef pres centra grupe “Vostok” Aleksandar Gordejev.

“Jedinice grupe snaga ‘Vostok” nastavljaju da izvršavaju borbene zadatke na južno-donjeckom pravcu, jedinice grupe su popravile situaciju duž linije fronta i osujetile neprijateljsko pojačanje prednjih položaja u oblasti Urožajni”, rekao je Gordejev.

Obavještajni komitet SAD poziva na hitnu pomoć Ukrajini

Komitet za obavještajne poslove Predstavničkog doma SAD , nakon brifinga o Ukrajini, pozvao je kongresmene da hitno prihvate pomoć Kijevu.

To treba da bude urađeno do kraja ove nedjelje, navodi se u saopštenju predsjednika komiteta republikanskog kongresmena Majka Tarnera i rangiranog člana komiteta, demokratskog kongresmena Džima Gimsa.

“Naš komitet je obaviješten o kritičnoj potrebi za pružanjem vojne pomoći Ukrajini. Sjedinjene Države moraju da se suoče sa Putinovim osvajačkim ratom sada jer je situacija u Ukrajini kritična”, navodi se u saopštenju.

Lideri brojnih komiteta Predstavničkog doma i članovi Republikanske partije takođe su objavili odvojeno saopštenje u kojem pozivaju na usvajanje zakona o pomoći Ukrajini ove nedjelje .

Situacija na istočnom frontu značajno se pogoršala za ukrajinske trupe, a vlasti u Kijevu tvrde da je razlog za to nedostatak pomoći zapadnih saveznika prije svega SAD.

Eksplozije na Krimu, gađan vojni aerodrom

Tokom noći čulo se više eksplozije na Krimu iz pravca vojnog aerodroma. Iako nema zvaničnih informacija, na Telegram kanalu pojavili su se apeli građanima da ostanu mirni i sačekaju zvanične informacije.

Na društvenim mrežama se navodi da se vidi požar na području vojnog aerodroma, gdje su stacionirani 39. helikopterski puk, RV i PVO Južnog vojnog okruga, i tri eskadrile koje lete na Mi-8, Mi-35M, Mi-28 i Ka-52.

Pooštrena mobilizacija u Ukrajini

Predsjednik Volodimir Zelenski pooštrio je mobilizaciju u Ukrajini. Potpisao je zakon kojim je spuštena starosna granica sa 27 godina, pa će poziv za mobilizaciju dobijati muškarci od 25 do 60 godina.

Umjesto vojne obaveze, uvodi se osnovni vojni rok za građane od 18 do 25 godina.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije kaže da će Zelenski novim zakonom “dokrajčiti Ukrajince”.

Vladimir Putin nije mijenjao zakon, ali se bavio dobrovoljcima u Ruskoj gardi koji učestvuju u Specijalnoj operaciji. Potpisao je Ukaz kojim im se regulišu isplate naknada.

Rješavajući pitanje mobilizacije, Zelenski nije okončao probleme. Zbog gorućeg, nedostatka protivvazdušnih sistema, zatražio je sastanak Savjeta Ukrajina-NATO.

U video poruci građanima poručuje da traži sastanak zbog zaštite neba Ukrajine, snabdijevanja PVO relevantnim sistemima i raketama.

Moskva i Kijev se danima optužuju u Savjetu bezbjednosti UN zbog navodnih međusobnih udara na Zaporošku, najveću nuklearku u Evropi, a u prepirku su se uključile i Sjedinjene Američke Države.

“Opasno smo se približili nuklearnoj nesreći”, upozorava šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Marijano Grosi.

Posebno naglašava da su posljednja tri napada na elektranu od 7. aprila – bila nepromišljena i opasna.

O “pravednom miru” za Ukrajinu u Pekingu su razgovarali kineski predsjednik Si Đinping i njemački kancelar Olaf Šolc.

Si predlaže četiri principa za rješenje krize. Prvi, uzdržavanje od traženja sebičnih ciljeva. Drugi, ne dolivati ulje na vatru. Treći, suzdržavati se od daljeg zaoštravanja tenzija i posljednji smanjenje negativnog uticaja na svjetsku ekonomiju.

Francuska neće zvati šefa Kremlja Putina na proslavu 6. juna povodom obilježavanja 80. godišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiji, ali hoće Rusiju, saopštili su organizatori.

Putin, kako kažu, nije pozvan zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.