Besciljnih 20 istorijskih koraka: Susret Trampa i Džon Una u Sjevernoj Koreji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je ušao u istoriju kao prvi šef Bijele kuće koji je zakoračio na teritoriju Sjeverne Koreje. Mada je njegov sastanak sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom najavio obnovu razgovora dvije zemlje o nuklearnom razoružanju, svjetski mediji pitaju kakav je domet istorijskog događaja.

<<<Istorijski trenutak: Tramp prvi američki predsjednik koji je ušao u Sjevernu Koreju<<<

Istorijski ulazak američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) na teritoriju Sjeverne Koreje i sastanak s vođom Kim Džong Unom doveo je do obnove pregovora o nuklearnom programu Pjongjanga, ali se postavlja pitanje koliki su stvarni dometi posljednjeg neočekivanog Trampovog poteza, osim prilike za privlačenje pažnje, pišu svjetski mediji.

Istorijskih 20 koraka

Tramp je napravio 20 koraka na teritoriji Sjeverne Koreje, ušavši tako u istoriju kao prvi aktuelni predsjednik SAD-a koji je zakoračio u tu državu, piše CNN i ističe da zasad ipak nije jasno šta znači taj važan trentuak u istorijatu odnosa SAD i Sjeverne Koreje.

Tramp je prešao granicu koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju, i s nasmiješenim Kinom ušao u zemlju koja je nazivana – država parija – zbog svog nuklearnog programa i žalosnog stanja ljudskih prava, ukazuje CNN i ocjenjuje da je naizgled spontani događaj podigao na novi nivo Trampov šoumenski instinkt i shvatanje diplomatije kao provjere međuljudskih vještina.

Sastanak u snažno obezbijeđenoj demilitarizovanoj zoni, njihov treći dosad, uslijedio je dan pošto je Tramp na Tviteru (Twitter) predložio sastanak i rekao da nema problema da uđe u Sjevernu Koreju. Dok su bili na teritoriji Sjeverne Koreje, Tramp i Kim su se rukovali i tapšali po leđima.

“Nikad ne bih očekivao da se sastanem s vama na ovom mjestu”, rekao je Kim, koji je, kako ukazuje CNN, djelovao oduševljeno.

Susret označava važan trenutak u istoriji odnosa SAD-a i Sjeverne Koreje, ali šta znači mimo iskazanog prijateljstva, zasad nije jasno, podvlači CNN i dodaje da ne djeluje da je na 50-minutnom sastanku bilo novih obavezivanja osim dogovora da se obnove razgovori četiri mjeseca poslije propalog samita dva lidera u Vijetnamu.

Trenutak za televiziju, ali s kakvim ciljem?

Trampov sastanak s Kimom bio je klasična trampovska pozorišna režija, diplomatska produkcija koja je počela iznenadnim tvitom rano ujutru na sastanku G20 koji je doveo do sastanka kakav se obično mjesecima priprema, ocenjuje BBC.

Scena u demilitarizovanoj zoni je, ističe BBC, teško mogla biti više nabijena značenjem i Tramp je bio više nego spreman da izvede jedan od najnezaboravnijih trenutaka “napravljenih za televiziju” tokom svog predsjednikovanja, zakoračivši preko 38. parelele u nešto što je dugo bilo neprijateljska teritorija, prag koji dosad nijedan aktuelni predsjednik SAD-a nije prešao.

Televizijska slika sa sastanka je bila potpuno opčinjujuća, ali s kojim ciljem, pita britanski servis, dodajući da je Trampova nekonvencionalna diplomatija smanjila tenzije na Korejskom poluostrvu, ali da ipak nije zaustavila sjevernokorejski nuklearni program. Odnos Trampa i Kima donio je osmjehe i rukovanja, ali nije denuklearizovao Korejsko poluostrvo.

Trampova posjeta Sjevernoj Koreji trajala je nešto preko jednog minuta, što je više nego dovoljno, kako kažu njegovi kritičari, da legitimizuje totalitarni režim s jednim od najgorih stanja ljudskih prava na planeti, navodi britanski servis.

Jaz između pregovaračkih pozicija

Nevjerovatan niz događaja u nedjelju podvlači neuobičajeni detant između SAD-a i Sjeverne Koreje, dugogodišnjih neprijatelja čiji lideri su izgradili topao lični odnos, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) i dodaje da mada nema naznaka da su dvije strane bitno promijenile svoje pozicije, bezbjednosni stručnjaci ocjenjuju da su smanjene šanse da se Pjongjang vrati provokacijama.

Susret u demilitarizovanoj zoni je slijedio poznati scenario iz ere Tramp-Kim diplomatije – bombastičan događaj koji ostavlja nejasne garancije, prenosi njujorški list ocjene posmatrača. Sastanak u nedjelju je izvanredan razvoj događaja, mada je neizvjesno da li su dvije strane promijenile pregovaračke pozicije, rekao je Kim Čun Sig, bivši zvaničnik u južnokorejskom ministarstvu za ujedinjenje.

Dvije strane su duboko podijeljenje oko toga kako i kada bi Pjongjang trebalo da se odrekne nuklearnog arsenala, što je, kako piše list, bilo upadljivo očigledno kada su pregovori naglo prekinuti u februaru na samitu u Vijetnamu. Pjongjang želi da proces ide postepeno i da SAD počnu da uklanjaju neke ekonomske kazne, dok Vašington želi veliku pogodbu u kojoj bi Sjeverna Koreja pristala na konkretne mjere prije ublažavanja sankcija.

U Hanoju je Sjeverna Koreja ponudila da zatvori neke djelove kompleksa u Jongbjonu, svom glavnom nuklearnom postrojenju koje proizvodi plutonijum i visoko obogaćeni uranijum, a zauzvrat je Kim tražio ukidanje nedavnih sankcija koje blokiraju većinu njegove međunarodne trgovine i strogo ograničavaju uvoz nafte.

Vašington je to odbio, tražeći šire ustupke. Pjongjang je potom okrivio Vašington za propast samita u Vijetnamu, zaoštrio retoriku i ponovo počeo probe nuklearnog oružja. Sjevernokorejski lider je obećao svom narodu ekonomsku revitalizaciju, što, kako ocjenjuje Volstrit džurnal, nije moguće dok je zemlja pod sankcijama. Zbog toga bezbjednosni stručnjaci postavljaju pitanje koliko vremena dvije strane imaju za dogovor, što povećava šanse za sljedeći sastanak Trampa i Kima.

“Ako Kim opet izgubi, mislim da će to nekako biti fatalno za bezbjednost njegovog režima”, rekao je Kim Sung Han, bivši zamjenik ministra spoljnih poslova Južne Koreje.

Događaj za unutrašnju politiku

Iako je sastanak donio opipljive rezultate – obnovu razgovora radnih grupa poslije propasti na februarskom samitu u Hanoju, nema spora da su Tramovi motivi za sazivanje sastanka prije svega izborni, piše Gardijan (The Guardian), ali i ocjenjuje da je sjevernokorejski lider bliži svom strateškom cilju.

Čitavog dana Tramp je gunđao kako mu mediji ne pridaju dovoljno zasluga za smanjivanje tenzija na Korejskom poluostrvu, piše Gardijan uz konstataciju da se sastanak desio samo radi uobličavanja narativa. Zato na sastanku nije bilo savetnika za nacionalnu bezbjednost, jastreba u spoljnoj politici Džona Boltona (John Bolton), ali je, s druge strane, u zvaničnoj delegaciji bio Taker Karlson (Tucker Carlson), voditelj Foks njuza (Fox News) koji je glavni Trampov kanal ka neintervencionističkom djelu njegove desničarske baze među glasačima, navodi list i ukazuje da su navodno razgovori s Karlsonom ubijedili Trampa da u posljednji čas odustane od napada na Iran.

Činjenica da je sastanak s Kimom bio više od prilike za slikanje, sugeriše da je Tramp svjestan da samo slikanje neće doprinijeti njegovom imidžu umiješnog pregovarača koji postiže dogovore kada dođu predsjednički izbori u novembru 2020, ocjenjuje Gardijan i dodaje da je zato morala da se popravi šteta iz Hanoja.

Samit u vijetnamskoj prijestonici je propao pošto su razgovori radnih grupa naveli Kima i većinu posmatrača da povjeruju da su SAD otvorene za plan korak po korak, u kojem bi Sjeverna Koreja demontirala djelove nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija. Tramp je prve večeri u Hanoju, međutim, iznenadio Kima kada je predstavio sveobuhvatan predlog, objašnjava list, uz ocjenu da je to bio neuspješan potez, jer je sjevenokorejski lider zauzeo čvrst stav, pa su dvije delegacije spakovale kofere i otišle bez ceremonijalnog zajedničkog ručka.

Mada je Tramp i u nedjelju rekao da želi sveobuhvatan dogovor, on je naznačio da je spreman na fazni pristup. Predsjednik SAD-a je rekao i da mu je bila čast i naznačio da bi Kim mogao doći u Bijelu kuću, što je, po ocjeni Gardijana, strateški cilj režima sve vrijeme – dobijanje međunarodnog priznanje kao država s nuklearnim oružjem. Ta strategija znači da Kim nema namjeru da se razoruža, ali bi mogao da prihvati ograničenje arsenala – kontrola oružja umjesto denuklearizacije, što je očigledno lošiji dogovor od iranskog nuklearnog sporazuma koji Tramp pokušava da uništi, zaključuje Gardijan.

Sličnu ocjenu iznosi i Blumberg (Bloomberg) s komentarom da je zasad u boljoj poziciji Kim, koji nije naznačio da će se odreći nuklearnog oružja, koje režim u Pjongjangu smatra suštinskim za svoj opstanak.

Bez napretka ka dogovoru, Trampovi susreti s Kimom su u međuvremenu poslužili da poboljšaju reputaciju diktatora, ocjenjuje Blumberg, navodeći da analitičari kažu da predsjednik SAD-a rizikuje da stvori utisak da je Vašington prihvatio de fakto status Sjeverne Koreje kao države s nuklearnim oružjem.

Tramp je u nedjelju takođe na umu imao unutrašnju politiku i događaji su u najboljem svijetlu pokazali njegov šoumenski pristup, ističe Blumberg i navodi da je sastanak bez presedana vratio fokus na Trampa s demokrata koji su u udarnom terminu imali dvije noći televizijskog programa za svoje debate.