Donald Tramp i Džo Bajden nisu jedini kandidati za američkog predsjednika. Takozvani kandidati trećih stranaka igrali su manju i veću ulogu u novijim predsjedničkim izborima, a kako će biti ove godine?
U trci za Bijelu kuću, opšte je poznato da se predsjednik Donald Tramp bori za drugi mandat kao republikanac, a da mu je rival bivši potpredsjednik, demokrata Džo Bajden. Manje je poznato da postoje i drugi ljudi koji su se kandidovali za predsjednika. Kako ističe politikolog sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, Ted Kouser, broj tih kandidata nije mali.
“Tu je Partija mira i slobode, Američka nezavisna partija… većina ljudi nije ni čula za njih.”
Ljudi koji se takmiče u ime manjih partija poznati su kao kandidati trećih stranaka. U predsjedničkoj trci 2020, dvojica kandidata iz poznatijih trećih partija su Džo Džorgenson iz Libertarijanske partije i Haui Hokins iz Zelene stranke.
Još jedan kandidat treće stranke koji je privukao publicitet je reper Kanje Vest.
“To je najviše zbunjujuća kampanja ali je privukla i najviše pažnje njegovoj partiji koja se zove Rođendanska stranka. Njegove rep pjesme se često bave religijom, pa će se možda dopasti nekim religioznijim konzervativnim biračima”, kaže profesor Kouser.
Dok se kandidati treće stranke obično ne smatraju ozbiljnim pretendentima, mogu da promijene dinamiku izbora. Primjer je trka 2016. između Donalda Trampa i demokrate Hilari Klinton, podsjeća Džon Farmer, direktor Političkog instituta Iglton na Univerzitetu Ratgers.
“Nema sumnje da su 2016. kandidati trećih stranaka naudili Hilari Klinton, sve ankete sa birališta pokazuju da su glasovi koji su pripali kandidatima trećih stranaka bili glasovi koji bi inače otišli demokratama.”
“2016. je godina kada su mnogi Amerikanci razmotrili izbor između Donalda Trampa i Hilari Klinton, nisu bili oduševljeni ni jednim ni drugim, i iz protesta su glasali za treće kandidate”, kaže Ted Kouser.
Međutim, izbori 2020. su drugačiji – slažu se eksperti.
“Sada je sasvim jasno da je ulog veći, da se bira između Donalda Trampa i Džoa Bajdena i niko ne želi da baci svoj glas, tako da ćemo vidjeti mnogo slabiji rezultat za kandidate trećih stranaka”, kaže Kouser.
Klinton je možda 2016. izgubila neke glasove koji su otišli trećim kandidatima zbog načina na koji su je Amerikanci doživljavali, ali Bajden se ne suočava sa takvom percepcijom, primjećuje Džon Farmer.
“Hilari Klinton je viđena kao miljenica Vol strita, svijeta visokih finansija i globalnih trgovinskih sporazuma, koja nije obraćala pažnju na život običnih ljudi iz radničke klase u Americi. Džozef Bajden potiče iz radničke porodice u Skrentonu u Pensilvaniji i može da se dopadne toj demografiji iako se i sam dovodi u vezu sa nekim od tih trgovinskih sporazuma.”
Kandidati trećih stranaka ne uspijevaju da privuku pažnju 2020. pošto, zbog pandemije koronavirusa teško mogu da vode kampanju uživo. Oni takođe nemaju potrebna sredstva da bi finansirali veće oglase na televiziji.
“Odsustvo jakih kandidata treće strane trebalo bi da ide u prilog demokratama”, kaže Farmer.
Ali kao što je pokazao ishod 2016 – američki predsjednički izbori mogu da budu potpuno nepredvidljivi.
I da je uzela sve zelene glasove Hilari bi opet izgubila od Trampa. Inače više je Libereterjanska partija 2016. otkinula glasova Trampu nego Zelena partija Hilari.