Vlada čileanskog predsjednika Sebastijana Pinjere je juče bila pred većim pritiskom nego ikada ranije: više od milion ljudi marširalo je u Čileu u istorijskoj mobilizaciji u znak protesta protiv društvenih nejednakosti.
Ni nedjelju dana od početka talasa demonstracijama kakvih decenijama nije bilo u toj zemlji koja se smatra jednom od najstabilnijih u Latinskoj Americi, mobilizacija nije oslabila.
Guvernerka regije Santijago Karla Rubilar, rekla je da je “potresena” masovnošću demonstracija na kojima se okupilo, po njenim riječima, “više od milion ljudi u Santijagu i drugim gradovima”.
U svojoj prvoj izjavi o tome, konzervativni predsjednik Sebastijan Pinjera je rekao da je “čuo poruku” demonstranata, ali protumačio je da radosna i mirna masa danas maršira.
“Čileanci traže pravedniji i solidarniji Čile, što otvara velike puteve budućnosti i nade”, dodao je on.
Demonstranti su pjevali protestne pjesme popularne tokom diktature Acgusta Pinočea (1973-1990), a jedan od njih je rekao za AFP da “zahtijevamo pravdu, poštenje, etiku u državi, ne želimo socijalizam, komunizam, želimo manje privatnih kompanija, a više države”.
Dok su veliki dio zemlje i glavni grad sa 7,5 miliona stanovnika u vanrednom stanju, sa 20.000 pripadnika policije i vojske na ulicama, skup u glavnom gradu je protekao mirno, suprotno neredima prije nedjelju dana, uz pljačku.
Najava predsjednika Pinjera u utorak o nizu socijalnih mjera, uključujući povećanje poreza za najbogatije i zamrzavanje poskupljenja struje za 9,2 odsto, nisu imali željeni efekat.
Odlučniji nego ikad, demonstranti nisu popustili pritisak na čileansku vlast. U jutarnjim satima stotine vozača automobila i kamiona je učestvovalo u akciji “brzinom puža” na putevima kako bi protestovali protiv putarine, uzrokujući velike saobraćajne gužve.
Uprkos odustajanju države od te mjere, socijalni gnijev ne jenjava. Protestni pokret, heterogen i bez prepoznatljivih lidera, porastao je podstaknut ogorčenošću zbog društveno-ekonomske situacije i nejednakosti u toj zemlji s 18 miliona stanovnika.
Ogromna mobilizacija u juče “predstavlja prekretnicu posle trideset godina rastuće depolitizacije, od 1989. godine”, kada je demokratska tranzicija okončala režim Augusta Pinočea, izjavio je za AFP Marselo Melja, politolog Univerziteta u Santijagu.
“Pokret poziva političke lidere da podstaknu duboke promjene u kapitalističkom modelu razvoja, svojevrsnu drugu tranziciju”, dodao je on.
Tramp spava, ali CIA ne spava.
Neki put, urađeno ima suprotan efekat od željenog- Veći porez bogatima znači selidbu dijela kapitala u druge države. To uzrokuje pad privrede, povećanu nezaposlenost i smanjenje plata. Jedino bi uspjelo kada bi se sprovelo u cijelom svijetu, da kapiital nema gdje.
jedino mi ne znamo za bunt, jedino mi smo ubijeni po mozgu dok nas ovi 3o godina kradu i unistavaju
Čile je demokratska država za razliku od Cg
daleko je Cile… i na mapu, a po svijesti jos dalje.drugi Univerzum