Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Promjena šefa države ili ostanak predsjednice

Kolinda Grabar Kitarović već se jednom našla u situaciji poput ove – da posle prvog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj zaostaje za protivkandidatom.

Pred drugi krug, u kome će se sa Zoranom Milanovićem boriti za mandat predsjednika Hrvatske, zaostatak aktuelne predsjednice veći je skoro tri puta nego što je to bio prije pet godina, kada je došla na ovu funkciju.

Borba dva kandidata biće zapravo borba dva dominantna politička, pa i ideološka bloka koja dominiraju Hrvatskom od uvođenja višepartijskog sistema.

„U prvom krugu predstavili su se i kandidati koji nisu imali realnu šansu da pobijede, ali su pokazali pluralističnost političke scene u Hrvatskoj.

U drugi krug su ipak ušli predstavnici dvije najmoćnije grupacije, iako sistem nije bipolaran – nikakva polarizacija po drugim osnovama nije ugrozila onu osnovnu, lijevo – desno“, kaže za BBC na srpskom profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović.

Zorana Milanovića za predsjednika Hrvatske predložila je grupa od dvanaest stranaka koju predvodi opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP), dok iza kandidature Kolinde Grabar Kitarović stoji vladajući HDZ.

Oko 3,7 miliona birača odlučiće ko će narednih pet godina biti na mjestu predsjednika Hrvatske.

Pobijediće onaj kandidat koji osvoji više glasova među biračima koji izađu na glasanje.

Gde se kriju glasovi za pobjedu

Izborna matematika pokazuje da najveći „rezervoar“ za dodatne glasove finalista leži u više od 460 hiljada birača koji su podržali trećeplasiranog u prvom krugu, Miroslava Škoru.

„Ne može se zaključiti da će birači Miroslava Škore automatski podržati jednog ili drugog kandidata jer je sama njegova pojava bila kontroverzna.

On je bio predstavnik antiestablišmentskog populizma, dok je s druge strane bio i predstavnik desnije politike od one koju predstavlja Kolinda Grabar Kitarović, ali i premijer Andrej Plenković, koji je Škorinim biračima bio veća meta nego sam Zoran Milanović“, kaže profesor Jović.

Novinar Jutarnjeg lista Goran Penić kaže da je prvi krug ogolio podjelu na desnici – na pristalice i oponente premijera Plenkovića – ali da će matematika u drugom krugu biti složenija.

„Nakon prvog kruga postalo je jasno da nisu svi birači koji su glasali za Škoru krajnja desnica, već ima i onih mladih, protestnih birača kojima je on jednostavno bio kul, novo lice na političkoj sceni, pjevač.“

Sam Miroslav Škoro pozvao je svoje pristalice da u drugom krugu ponište glasački listić, dopisujući po sopstvenom izboru „treću opciju“.

„On time pokušava da potvrdi da je i dalje značajna snaga u politici, ali i ujedno smanjuje šanse Kolinde Grabar Kitarović.

To je rizična strategija – posle neuspjeha u prvom krugu, rizikuje političku karijeru ako mu i ovaj poziv ne uspije“, kaže profesor Jović.

Oni koji ne poslušaju Škora nemaju jednostavan izbor.

„Oni koji žele promjenu i koji su ga podržali iz populističkih razloga, vjerovatnije će podržati Milanovića jer je on ipak neka vrsta promjene.

Oni koji su glasali za Škora jer su željeli desniju politiku ili će dati podršku Grabar Kitarović ili će ostati kod kuće“, zaključuje profesor zagrebačkog FPN-a.

Navodeći podatak da istraživanja pokazuju da bi gotovo jedna trećina birača Miroslava Škore mogla dati svoj glas Zoranu Milanoviću, Goran Penić navodi da bi to moglo da odluči izbore.

„Tu je HDZ u problemu, jer im za pobjedu trebaju gotovo svi birači Miroslava Škore“, kaže novinar Penić.

Kratka i neobična kampanja

Za prezentaciju ideja, kandidati su zbog božićnih i novogodišnjih praznika imali daleko manje vremena od uobičajene dvije nedelje, koliko dijeli dva izborna kruga.

„Predsjednički kandidati fokusirali su se na mobilizaciju svojih članova i simpatizera i oboje su odlučili da više vremena utroše na pripreme za sučeljavanja koja su organizovale sve tri televizije s nacionalnom frekvencijom.

Takođe, predsjednički kandidati su u tih nedelju dana ciljano obilazili sredine u Hrvatskoj za koje su procijenili da bi im mogle donijeti ključne glasove u drugom krugu“, opisuje kampanju novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.

On kaže da je kandidatkinja HDZ-a veću pažnju posvetila Slavoniji, gde je u prvom krugu dominirao Miroslav Škoro.

„Grabar Kitarović je odustala od velikih predizbornih skupova zbog činjenice da je u prvom krugu napravila ogroman broj gafova koji su joj rušili rejting, a građani su se pitali može li ona uopšte obavljati dužnost predsjednice.

“U njenom štabu odlučili su da se samo druži s građanima u sredinama koje obilazi, praktično su joj zabranili velike govore“, kaže Penić.

S druge strane, Milanović se opredijelio za sredine u kojima računa na dodatne glasove u odnosu na prvi krug.

„Zoran Milanović procijenio je da mu za pobjedu treba Zagreb koji ima najveći broj birača i koji uvijek naginje lijevo, pa je tako u Zagrebu održao veliki predizborni skup“, podsjeća Goran Penić.

Profesor Jović kaže da je za dobar rezultat kandidata opozicije u prvom krugu izbora zaslužna i taktika.

„Strategija Zorana Milanovića je u intenzivnom obilasku građana na terenu. Pristup od vrata do vrata bio je najvažniji dio odluke njegovog štaba i time se može objasniti i njegov, za neke iznenađujući, uspjeh u prvom krugu“, zaključuje Jović.

Značaj televizijskih debata

Za razliku od prvog kruga, kada je održana jedna televizijska debata u kojoj je učestvovalo svih jedanaest kandidata, pred drugi krug Milanović i Grabar Kitarović sučelili su se čak tri puta – onoliko koliko je i televizija sa nacionalnim frekvencijama u Hrvatskoj.

Ipak, iako mnogi tvrde da je upravo na debati prije prvog kruga Kolinda Grabar Kitarović uspjela da zaustavi pad svog rejtinga i nadmaši rezultat Miroslava Škore, značaj debata prije drugog kruga ne mora biti odlučujući.

„Televizijska sučeljavanja neće radikalno promijeniti već formirana mišljenja birača. Teško je vjerovati da će neko od kandidata napraviti takav gaf koji će odvratiti sigurne birače od glasanja za svog kandidata“, kaže profesor zagrebačkog FPN-a.

Uprkos primjetno velikoj pažnji koja im je poklonjena, novinar Jutarnjeg lista Goran Penić saglasan je sa tvrdnjom da debate ne mogu značajnije uticati na promjenu konačnog rezultata.

„U svim sučeljavanjima kandidati su se obraćali biračkom tijelu koje je ionako na njihovoj strani. Teško da su pridobili nove, neodlučne glasače, a o budućnosti i programima nismo čuli ništa“, zaključuje Penić.

Samo jedna od etapa političkog maratona

Kako god da se završe predsjednički izbori, Hrvatska će u 2020. godini tek birati – i novi saziv parlamenta, ali i novo rukovodstvo vladajućeg HDZ-a.

„Za HDZ su ovi izbori bili veliki test i on se završio eliminacijom Škore iz trke. Plenković je uspio da prevlada taj napad tako što je Kolinda Grabar Kitarović ušla u drugi krug“, smatra profesor Jović.

On dodaje da, kako god se izbori završe, pozicija Kolinde Grabar Kitarović više neće biti ista.

„Ako Grabar Kitarović izgubi izbore, mislim da će ona na neko vrijeme nestati iz hrvatske politike. Ako pobijedi, biće oslabljena kampanjom i od prvog dana pod pritiskom obje strane, i ljevice i desnice – biće sigurno slabija politička figura nego što je bila do sada.“

Pobjeda Zorana Milanovića bila bi dodatni podsticaj za SDP pred parlamentarne izbore.

„Stranka je do prije pola godine bila na koljenima, imali su nepopularnog predsjednika Davora Bernardića, zaostajali su značajno za HDZ-om – a onda se dogodio preokret na izborima za Evropski parlament na kojima su neočekivano osvojili isti broj mandata kao i HDZ.

Nakon toga rejting im je počeo rasti, više se nije propitivala sposobnost Bernardića da vodi stranku, a na kraju je, iako nije u dobrim odnosima s Milanovićem, on podržao njegovu kandidaturu i sada su na korak da osvoje Pantovčak“, opisuje stanje u opoziciji novinar Penić.

On dodaje da bi ishod ovih izbora mogao biti presudan i za tajming budućih glasanja u Hrvatskoj.

„Moguće je da premijer Plenković, kako bi spasio što se spasiti može, raspiše i prijevremene parlamentarne izbore – prije unutastranačkih, dok se krajnja desnica još nije konsolidovala i dok je SDP još u blagom zaostatku. Nakon toga, pitanje je ko će sastavljati vladu jer je očito da niko to neće moći samostalno, a koalicioni potencijal je svima znatno sužen“, najavljuje dinamičnu političku godinu u Hrvatskoj Goran Penić.