Popa: Imamo nula tolerancije za političko miješanje u slobodu medija

Kada je riječ o slobodi medija i izražavanja mislim da smo bili jasni oko toga i da smo u više navrata, podsjećam da smo odgovarali na vaša pisma i da smo izrazili kritiku i neslaganje, kazala je šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa odgovarajući na pitanje zbog čega u Izvještaju EK nijesu notirani pritisci na medije koji dolaze od strane premijera, najviših nosilaca izvršne vlasti u Crnoj Gori.

Rekla je i da jeste uključeno u izvještaju, ali da bi ga trebalo detaljno pregledati, jer je to važno pitanje za EU.

“Mi imamo 0 tolerancije za političko miješanje u slobodu medija”, poručila je Popa na konstataciju Pobjede da smo u kontinuitetu imali targetiranje, prozivanje medija, urednika po imenu i prezimenu, pa čak i tvrdnje da su medijske strukture povezane sa organizovanim kriminalnim grupama.

Odgovarajući na pitanje koga Brisel vidi kao partnera na putu ka EU, Popa je kazala da su više puta rekli da su spremni da rade sa svakom vladom koja pokazuje posvećenost EU vrijednostima i agendi.

“Ovdje je važno podvući da se ta posvećenost mora vidjeti kroz djelovanje. Nije dovoljno da se samo deklarativno kaže, riječi morate pokazati kroz akciju”, poručila je ona.

Popa je odgovarajući na pitanje o tome što znači da su odnosi sa Srbijom izazovni poručila da je okruženje na Zapadnom Balkanu posebno izazovno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

“Razumljivo je da ima jako puno istorijskih komponenti. Ne možete dozvoliti prošlosti da vas definiše zbog budućih generacija koje žele da budu ujedinjene u Evropi. Svi donosioci odluka moraju uložiti napor da imaju konstruktivan dijalog i da pokažu da su zajedno spremni da se kreću naprijed”, poručila je šefica delegacije EU.

Popa je kazala da je međunarodni kontekst veoma izazovan.

Popa je kazala da Izvještaj prepoznaje i pohvaljuje puni stepen usklađenosti Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU.

“Ovim se šalje veoma važna poruka o privrženosti Crne Gore evropskim vrijednostima kroz konkretno djelovanje, ne samo riječi”, navela je Popa.

Ona je rekla da je crnogorska privreda zabilježila snažan oporavak u prošloj godini i nastavila sa rastom u prvoj polovini ove godine.

Kako je istakla šefica delegacije EU, Izvještaj prepoznaje političke tenzije, polarizaciju, odsustvo konstruktivnog angažmana između politiku partija i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od državnog interesa.

“Sve ovo utiče na pravilno funkcionisanje institucija, uključujući Skupštinu, usporava proces donošenja odluka i sprovođenje reformi”, kazala je Popa.

Ona je navela da vlade i Skupština nijesu u praksi pokazale svoj angažman u pogledu reformske agende koja se odnosi na EU.

Ona je rekla da EU prepoznaje da su javne finansije u 2021. godini zabilježile značajan napredak, ali da su potrebene reforme i prihoda i rashoda, “s obzirom na nivo javnog duga i dugoročno finansiranje tog duga”.

Popa je ukazala na to da je konkretno Ustavni sud radio u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove, da sud od sredine septembra nije u mogućnosti da ispunjava svoju ulogu, te da su rad Skupštine obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, što je značajno uticalo na proces donošenja zakona.

“Sveukupno gledano, vlade i Skupština nijesu u praksi pokazali svoj angažman u pogledu reformske agende koja se odnosi na EU. Jasno je da postoji hitna potreba da različiti politički akteri izgrade politički konsenzus, iznad partijskih interesa, da poduptu svoje riječi konkretnim djelovanjem i omoguće Crnoj Gori da krene naprijed na putu ka EU”, ocijenila je Popa.

Što se tiče javne uprave, Popa je kazala da su vidjeli napredak u usvajanju nove Strategije reforme javne uprave 2022-2026.

“Međutim, ostaje ključno da se riješi pitanje depolitizacije javne službe, te da se uspostave efikasne linije odgovornosti i izmijeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 2021. godine. Kadrovske promjene i gubitak znanja o pitanjima vezanim za EU doprinijeli su usporavanju reformskih procesa”, dodala je ona.

Kada je riječ o poglavlju 23, Popa kaže da je u pravosuđu ostvaren ograničen napredak.

“Imenovanja u Tužilačkom savjetu i novog glavnog specijalnog tužioca su pozitivna, ali je sprovođenje ključnih pravosudnih reformi i dalje u zastoju. Ostaje da se ojača efektivna nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa”, istakla je ona.

Što se tiče borbe protiv korupcije, Popa je rekla da su izvijestili o pozitivnom trendu u bilansu rezultata na njenoj prevenciji, posebno u radu i učincima Agencije za sprječavanje korupcije.

“Međutim, ukupno gledajući, korupcija nastavlja da predstavlja ozbiljnu brigu i uprkos povećanju istraga i optužnica u slučajevima korupcije na visokom nivou”, ukazala je Popa.

Marović: Izvještaj realan i očekivan, naslijedili smo brojne probleme

Bez potrebe da branim ono što je negativno, mislim da su nalazi realni očekivani i dobar putokaz za ono što treba da radimo u narednom periodu, poručila je ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

“Moramo uzeti u obzir sve objektivne okolnosti koje su spriječile vladu da postigne bolje rezultate – prva je da je imala samo četiri mjeseca za reforme, rezultati postoje i čuli smo da nijesu ni tako zanemarljivi. Ono što je propušteno da uradimo je zbog toga što smo mi naslijedili brojne probleme”, istakla je Marović.

Ona je rekla da sam problem polarizacije, nijesu tenzije nastale preko noći, pa ni problemi koji se odnose na pitanje pravosuđa.

“Ključan problem je da je sve što je urađeno u oblasti pregovora urađeno u sijenci politike. Ni ovoga puta pol nijesu uspjeli da se dog oko imenovanja u pravosuđu. To je primaran problem za prelazna mjerila koja su definisana prije osam godina i da to što mi nijesmo uspjeli da ih uradimo za četiri mjeseca, jeste problem, ali on postoji osam godina”, istakla je Marović.

Konstatacija koju smo čuli komesara da ne stoji teza da je izvještaj gori u odnosu od prošle godine – jer je u nekim oblastima i ostvaren napredak.

“To je sve u istom nivou srednje ukupne ocjene. To je manje važno a najvažniji je politički dio koji se odnosi na imenovanja i gdje je odgovornost na političarima koji ni ovoga puta nijesu uspjeli da se dogovore oko imenovanja u pravosuđu”, zaključila je Marović.