Dopunom ruskog zakona o stranim agentima na udaru i pojedinci

Amandmanima na ruski zakon, status stranog agenta pored novinara i aktivista mogu dobiti i privatni građani koji pišu na društvenim medijima, dok dobijaju platu iz stranih izvora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem pored nevladinih organizacija i medija, sada i novinari ali i privatni građani mogu biti označeni kao strani agenti, što će prema kritičarima dalje suzbiti slobodu izražavanja u Rusiji, pišu svjetski mediji.

Širenje definicije “stranog agenta”

Putin je juče potpisao zakon koji omogućava da se pojedinci označe kao strani agenti, što je izazvalo kritike organizacija za ljudska prava koje kažu da će taj potez dodatno ograničiti medijske slobode u zemlji, ukazuje Rojters (Reuters).

Prvobitni zakon o stranim agentima u Rusiji je usvojen 2012. godine, čime su vlasti dobile mogućnost da nevladine organizacije i grupe za ljudska prava označe kao strane agente, što je izraz koji nosi negativne konotacije iz sovjetskog vremena, podvlači Rojters, dodajući da širenje definicije stranog agenta na privatne građane izaziva novu zabrinutost o mogućnostima nezavisnih novinara i blogera da rade u zemlji.

Prema novom zakonu, ukazuje Rojters, sav materijal koji objavljuje pojedinac koji prima sredstva iz inostranstva biće označen kao da ga je distribuirao strani agent, dok svaki pojedinac koji distribuira strane medije može biti označen kao strani agent.

Grupe za zaštitu ljudskih prava i druge organizacije koje je rusko Ministarstvo pravde označilo kao strane agente mogu biti predmet posebnih provera i birokratskih inspekcija.

Ruski zakon takođe zahtijeva da takozvani strani agenti podnose redovne izvještaje o svojim finansijama, ciljevima, kako troše svoj novac i ko su njihovi menadžeri.

Neograničena mogućnost interpretacije

Neprofitne organizacije u Rusiji su se godinama borile sa zakonom kojih ih je označavao kao “strane agente” ako primaju novac iz inostranstva, čime su bile izložene kaznama, birokratskim preprekama i gašenju, a sada se i pojedinci koji nešto objavljuju na internetu i dobijaju platu iz stranih izvora suočavaju s istim pravnim preprekama, piše Njujork tajms (The New York Times).

Novi amandmani nalažu da se pojedinci registruju kao strani agenti ako objavljuju “štampane, audio, audiovizuelne ili druge izvještaje i materijale” i primaju novac od stranih vlada, stranih organizacija ili prosto od stranih građana. Kao i mnogi ruski zakoni koji ograničavaju slobodu izražavanja, ocjenjuje njujorški list, novi amandmani će izgleda vjerovatno biti selektivno primenjivani da spriječe kritike.

Rusi generalno nisu suočeni s otvorenom cenzurom na internetu, ali sve više strahuju za pravne posljedice objavljivanja antivladinih poruka, ukazuje Njujork tajms. Sada u teoriji, svaki Rus kojeg plaćaju strane medijske organizacije ili koji prosto objavljuje postove na društvenim medijima dok prima novac iz inostranstva mogao bi biti primoran da se registruje po novom zakon.

Zbog postojećeg zakona neke ruske organizacije za ljudska prava poput Memorijala, suočene su s velikim kaznama zbog nepoštovanja zakona, na primjer, zato što na svom Instagram nalogu nisu navela status stranog agenta.

Novi amandmani mogu se primijeniti na nekog ko piše na Fejsbuku (Facebook) a dobija novac za izdavanja stana u Minsku, rekla je pravnica Memorijala Marina Agalcova, dodajući da zakon stvara neograničenu mogućnost interpretacija.

Zakon je usvojen uprkos protivljenju aktivista, javnih ličnosti i međunarodnih kritika koji tvrde da će novi zakon dalje gušiti slobodu govora.

Predstavnik za slobodu medija u Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Arlem Dezir (Harlem Desir) rekao je da će zakon predstavljati “nesrazmerno miješanje u slobodu izražavanja i medijske slobode”.

S druge strane, ukazuje Njujork tajms, ruski poslanici su rekli da reaguju na zakone o stranim agentima iz drugih zemalja, ukazujući na slučaj ruske aktivistkinje za pravo na oružje Marije Butine koja je deportovana iz SAD u oktobru poštu je osuđena da djeluje kao agent strane vlade.

Odgovor na proteste?

Novinari i aktivisti za ljudska prava novu meru ruskih vlasti opisali su kao taktiku zastrašivanja da se dalje spriječe kritike Putinove vlade, navodi britanski list Gardijan (The Guardian).

U otvorenom pismu prošle nedjelje, više od 60 istaknutih novinara, pisaca i aktivista je pozvalo predsjednika da ne potpisuje zakon.

“‘Strani agent’ je stara fraza s izrazito negativnijom karakterom”, navodi se u pismu, dodajući da oznaka “strani agent” diskredituje nekog u očima drugih građana i omalovažava ga uprkos činjenici da nije uradio ništa pogrešno ili nezakonito.

Urednik popularnog radija Eho Moskve Aleksej Venediktov je rekao da je zakon djelimično podstaknut ljetošnjim protestima, najvećim posljednjih godina, koji su izazvani čvrstom kontrolom vlasti nad pripremama za lokale izbore.

“Ovo je priča o selektivnom napadu iz totalnog straha i stvara prepreke za demonstrante, iznad svega za medije, koji izvještavaju o protestima, koristeći sve dostupne informacije”, rekao je Venediktov za portal znak.com.

Prvi zakon o stranim agentima je usvojen poslije velikih demonstracija protiv Putina 2012. i uglavnom je ciljao nevladine organizacije, ali je 2017. proširen tako da obuhvati i medije, ukazuje Gardijan.

Ruski registar medija stranih agenata ima 10 unosa, što su, kako navodi Gardijan, sve mediji povezani s ili Radio Slobodna Evropa ili Glasom Amerike koji primaju sredstva iz SAD.

Ruska vlada je takođe oštro kritikovala druge strane medije zbog izvještavanja o demonstracijama, sugerišući da bi mogla da ukine akreditacije njemačkom emiteru Dojče vele (Deutsche Welle) zato što je podijelio mapu planirane rute neodobrenog protesta u avgustu.