Zelenski: Situacija u Bahmutu najteža u cijeloj Ukrajini; Šef Vagnera: Opkolićemo Bahmut u martu ili aprilu

Rat u Ukrajini 357. dan. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta. NATO navodi da Vladimir Putin sprema nove napade i najavljuju jačanje vojne pomoći Ukrajini. Kijev poručuje da su mu prioritet borbeni avioni. Američki ministar odbrane Lojd Ostin navodi da Moskva uvodi niz novih trupa na bojno polje. Norveška šalje Ukrajini osam “leoparda 2”. Detalje pratite uživo na CdM-u.

23.40 – Bivši hrvatski ambasador u Rusiji: Visoki su izgledi da Rusi izgube rat

Politički analitičar i nekadašnji ambasador u Rusiji Božo Kovačević u Newsnightu N1 televizije komentarisao je skoru godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. Najprije se osvrnuo na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Trenutni cilj je postići bilo kakav uspjeh da se na godišnjicu može pohvaliti ruskoj javnosti da je bar nešto postigao. No ne može izbjeći gorak ukus neuspjeha pa i činjenicu da se ruska vojska mora oslanjati na plaćenike, sve to pokazuje da Rusija nije uspjela i da se sukob u Ukrajini pretvara u dugotrajni, iscrpljujući rat s visokim izgledima da ga Rusija izgubi”, rekao je Kovačević. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je rekao da je cilj među ostalim okončanje petljanja Zapada.

Rusija bi htjela biti važna kao SSSR, ali ne može

“Iz ruske perspektive to nije bio sukob dvije države, Rusi su govorili da ratuju protiv američkog imperijalizma. Taj cilj je Putin više puta spominjao. Još davno je govorio da svijet mora biti multipolaran što se otprilike događa, a glavni protivnik Americi je Kina. Rusija bi htjela biti jednako važan međunarodni učesnik kao SSSR, a to ne mogu”, istakao je Kovačević. Dodao je da Ukrajina traži dodatnu pomoć jer im očito nedostaje oružja. Smatra da Evropa nije bila spremna na ovakav razvoj događaja.

“Evropa nije bila spremna za ovaj rat i Evropa se našla u čudu. Zato što nije bila spremna, Evropa je preko noći pristala na ono što je Amerika uzalud pokušavala posljednjih decenija – prekinuti energetske veze s Rusijom, postati ekonomski i energetski zavisna o Americi i povećati izdvajanja za odbranu”, smatra Kovačević.

23.35 – Kadirov o pregovorima sa Zelenskim: Ja sam psiholog, znam manipulisati ljudima

Čečenski vođa Ramzan Kadirov je za državnu televiziju Rusija 1 objasnio na koji način bi vodio pregovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o okončanju ruske invazije. Tvrdi da bi Zelenskog “vrlo brzo uvjerio da potpiše sva potrebna dokumenta”.

Odgovorio je i na pitanje što bi rekao u razgovoru jedan na jedan s ukrajinskim čelnikom. “Ne bih ništa rekao. Prisilio bih ga da učini što god nam je potrebno. Ja sam psiholog, jako dobro poznajem ljude i mogu njima manipulisati, pa bih brzo pronašao prave frekvencije i stavio ga (Zelenskog) na njegovo mjesto”, poručio je Kadirov.

Kadyrov believes it is not right to negotiate with Kyiv leadership. But were he to negotiate with Zelenskyy, he would convince him of anything as Kadyrov is a "psychologist and would quickly find the frequencies" pic.twitter.com/Znxp8PxegV

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) February 14, 2023

21.55 – Prigožin: Opkolićemo Bahmut u martu ili aprilu

Jevgenij Prigožin, osnivač ruske plaćeničke grupe Vagner, je rekao da bi grad Bahmut u Donjeckoj oblasti mogao biti opkoljen u martu ili aprilu, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA novosti.

Ipak, šef Vagnera je dodao kako je to “teško predvidjeti” te da uspjeh Rusije u okruživanju grada djelimično zavisi o količini zapadnog oružja isporučenog Ukrajini.

20.44 – Zamjenica ukrajinskog ministra: Rusija pojačava napade na istoku Ukrajine

Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar rekla je da ruska vojska svakodnevno pojačava napade na ukrajinske položaje na istoku zemlje. Ona je dodala da je situacija napeta i da ukrajinskim snagama postaje “sve teže”. Ona, međutim, ističe da se ukrajinski branioci drže i da neke ruske jedinice trpe velike gubitke.

Ova izjava dolazi nakon što je Moskva ranije danas saopštila da je probila dve utvrđene ukrajinske odbrambene linije na istočnom frontu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su se Ukrajinci povukli suočeni sa napadima u regionu Luganska, ali nije dalo više detalja.

20.23 – Ukrajina pokreće zajedničku proizvodnju granata sa jednom zemljom NATO-a

Ukrajinska fabrika namjenskih proizvoda Ukroboronprom saopštila je danas da je sa jednom srednjoevropskom državom članicom NATO-a pokrenula zajedničku proizvodnju artiljerijskih granata i drugog naoružanja i vojne opreme.

Iz Ukroboronprom nisu željeli da kažu o kojoj je državi riječ, ali potvrđeno je da je započeta proizvodnja minobacačkih granata kalibra 120 milimetara koje se koriste u velikom broju za borbu sa ruskim snagama, prenosi Reuters.

“Uskoro ćemo vam pokazati i drugo naoružanje proizvedeno u saradnji sa partnerskim zemljama”, rekla je portparolka Ukroboronproma Natalija Sad na brifingu za novinare i dodala da je riječ o nastavku integracije Ukrajine u kooperativne proizvodne lance Sjevernoatlantske alijanse.

18.11 – Zelenski: Situacija u Bahmutu najteža u cijeloj Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je rekao da je situacija u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu “najteža u cijeloj Ukrajini”.

“U tom području vode se najteže, najžešće bitke. Želim takođe spomenuti i područje grada Vuhledara, ni tamo nije lako. Sve u svemu, našim borcima na istoku nije lako”, rekao je Zelenski na zajedničkoj press-konferenciji sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom.

Poručuje da “ovaj rat jako puno košta našu zemlju”.

“No naši ljudi su jaki. Brane se i drže položaje. Razumiju da su oni tvrđava i da pomažu Ukrajini da se pripremi za deokupaciju svih naših teritorija”, rekao je Zelenski.

17.54 – Mediji: Danska i Holandija se predomislile, ne šalju tenkove

Njemački list Di velt objavio je da su vlade Holandije i Danske izmijenile ranije odluke i odustale su od slanja modernih tenkova Leopard 2 Ukrajini.

Velt navodi da su mu te informacije potvrđene iz obije vlade, prenosi Index.

Holandski premijer Mark Rute rekao je da su jedini tenkovi koje bi oni mogli da pošalju 18 Leoparda 2, koje su iznajmili od Njemačke, a obije zemlje su, tvrdi Velt, odlučile da njihovi Leopardi 2 nisu dostupni za isporuku Ukrajini.

Iz danske vlade rečeno je Veltu da ta država ima 44 tenka u svom arsenalu i da neće učestvovati u takozvanoj njemačkoj „tenkovskoj koaliciji“, ali su i Holandija i Danska obećale finansijska sredstva za obnovu 100 tenkova tipa Leopard 1, koji se nalaze u njemačkim skladištima.

17.22 – Šest ruskih balona primijećeno iznad Kijeva, većinu oborila PVO

Šest ruskih balona primijećeno je iznad Kijeva, a većina je oborena pomoću projektila protivvazdušne odbrane, saopštila je danas vojna administracija ukrajinske prijestonice.

U saopštenju objavljenom na aplikaciji za razmjenu poruka i vijesti Telegram, vlasti u Kijevu saopštile su da su baloni možda nosili ugaoune reflektore i opremu za izviđanje, prenosi Rojters.

15. 57 – Borelj najavio sankcije protiv ruskih medijskih organizacija

Visoki predstavnik za vanjsku politiku Evropske unije Žozep Borelj najavio je danas da će državama članicama Unije podnijeti spisak prijedloga za sankcionisanje skoro 100 dodatnih pojedinaca i entiteta iz Rusije zbog njihove uloge u podrivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao i protiv odgovornih za vojne aktivnosti, političke odluke, propagandu i dezinformacije.

On je predložio da se sankcije uvedu medijskim organizacijama, licima i organizacijama koje “dezinformacijama i zlonamjernim narativima zagađuju javni prostor”, doprinoseći vojnom i informacionom ratu.

“Ponovo ćemo snažno pogoditi ruski vojni i odbrambeni sektor, organizacije povezane sa njima, i one odgovorne za razvoj dronova koji ciljaju civile i civilnu infrastrukturu”, dodao je Borelj.

15. 31 – Ostin: Ukrajina ima stvarno dobre šanse da preuzme inicijativu na bojnom polju

Ministar odbrane SAD-a Lojd Ostin izjavio je danas da Ukrajina ima stvarno dobre šanse da preuzme inicijativu na bojnom polju.

“Mislim da će imati dobre šanse da naprave značajnu razliku na bojnom polju i uspostave inicijativu. I moći će da iskoriste tu inicijativu da krenu naprijed”, rekao je on novinarima poslije sastanka sa ministrima odbrane NATO-a u Briselu”, prenio je Reuters.

Ostin je, takođe, rekao da će za svaki sistem koji će NATO obezbjediti, obučiti trupe.

“Intezivno smo fokusirani na to da obezbjedimo mogućnost, a ne samo platformu”, rekao je on.

15. 01 – Reznikov: Zelenski me je zamolio da ostanem na funkciji ministra odbrane

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je danas da ga je lider Zelenski zamolio da ostane na sadašnjoj funkciji.

Na pitanje Rojtersa da li očekuje da će nastaviti da bude ministar odbrane u narednim mjesecima, on je odgovorio potvrdno, ističući da je to odluka njegovog predsjednika.

Reznikova budućnost je dovedena u sumnju posljednjih nedjelja nakon što je visoko rangirani poslanik iz stranke Zelenskog rekao da će on biti smijenjen.

Međutim, Reznikov je ostao na mjestu ministra odbrane.

Advokat koji je postao ministar odbrane samo nekoliko mjeseci prije nego što je Rusija započela napad na Ukrajinu, je pod pritiskom zbog korupcionaškog skandala vezanog za njegovo Ministarstvo.

14. 33 – Stoltenberg: Osnažiti kritičnu podmorsku infrastrukturu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas nakon sastanka sa ministrima odbrane zemalja članica da će Alijansa koordinisati poboljšanja zaštite na kritičnoj podmorskoj infrastrukturi.

Kako navodi Reuters, Stoltenberg se u obrazloženju te odluke pozvao na sabotažu gasovoda Sjeverni tok iz septembra prošle godine.

”To nas je sve podsjetilo na ranjivosti sa kojima se suočavamo. Ministri su zadužili vojne vlasti NATO-a da daju savjete o tome šta je potrebno dalje uraditi, uključujući bolju koordinaciju i saradnju sa privatnim sektorom”, rekao je.

14. 11 – Borelj: Rat u Ukrajini bio geopolitičko buđenje EU

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i bezbjedonosnu politiku Žosep Borelj izjavio je danas da je rat u Ukrajini istakao važnost zajedničke sigurnosne i odbrambene politike.

“To je bilo buđenje za Evropu, geopolitičko buđenje”, rekao je on na sjednici Evropskog parlamenta govoreći uoči godišnjice ruskog napada na Ukrajinu, navedeno je na sajtu EU.

Borelj je kazao da je, kao što je njemački kancelar Olaf Šolc rekao nekoliko dana nakon napada, ovo prekretnica, ali ne samo za Njemačku, već za cijelu Evropu.

“Buđenje pred novom realnošću za nas, a to je rat, koji smo uklonili sa našeg intelektualnog horizonta. Smanjili smo oprez, a dokaz za to je izuzetno nizak nivo naših vojnih zaliha i ograničen kapacitet naše odbrambene industrije da ih popuni”, istakao je Borelj.

Prema njegovim riječima, ruski napad na Ukrajinu je poziv za buđenje, jer Evropu vodi u novi svijet.

13.49 – Ruska novinarka osuđena na šest godina zatvora zbog izjave o ratu u Ukrajini

Ruska novinarka osuđena je na šest godina kaznene kolonije jer je optužila ruske vazdušne snage da su prošlog aprila bombardovale pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju, u koje su se sklonili žene i djeca.

13. 37 – UN: Potrebno 5,6 milijardi dolara za humanitarnu pomoć u 2023. 

Organizacija Ujedinjenih nacija saopštila je danas da je njenim humanitarnim agencijama potrebno 5,6 milijardi dolara (5,2 milijarde eura) za potrebe 11,1 miliona ljudi u Ukrajini i 4,2 miliona izbjeglica u Evropi.

“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da dođemo do najteže dostupnih zajednica, uključujući i one blizu linije fronta”, navodi se u saopštenju šefa humanitarnih operacija UN-a Martina Griffithsa skoro godinu dana od pokretanja ruske invazije u Ukrajini, prenosi Beta.

On je dodao da je “daleko kraj patnjama ukrajinskog naroda” i da je narodu Ukrajine potrebna međunarodna podrška.

12. 55 – Lavrov: Novi ruski vanjskopolitički smjer želi dokrajčiti zapadni ‘monopol’

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je rekao da će se Moskva u sklopu novog smjera vanjske politike usresrediti na okončanje onoga što je nazvao zapadnim “monopolom” nad globalnim pitanjima, pritom optužujući zapad za potiskivanje rivalskih centara moći.

“Anglosaksonci i ostatak kolektivnog zapada koji im se bespogovorno pokorava nastoje pod svaku cijenu nametnuti svoj diktat svjetskim pitanjima”, rekao je Lavrov poslanicima Dume.

“Naš obnovljeni koncept vanjske politike usresrediće se na potrebu okončanja monopola zapada u oblikovanju okvira međunarodnog života, koji se u budućnosti mora odrediti ne njegovim egoističnim interesima, već pravednom, univerzalnom ravnotežom interesa”, kazao je.

12. 41 – Fon der Lajen: Protiv Rusije uvodimo najsnažnije sankcije ikada

Predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je danas prijedlog EK za deseti paket sankcija protiv Rusije, za koji je rekla da je “najjači do sada”.

Kako je rekla, novim paketom, predlaže se zabrana izvoza za 11 milijardi evra za industrijske proizvode i tehnologiju koji ne mogu da se dobiju preko trećih zemalja, kao elektronika, specijalizovana vozila, rezervni djelovi za kamione i avione.

12. 19 – Sprema se ofanziva na Harkov 

Moskva planira da zauzme sva naselja u ukrajinskom regionu Harkova.

Ukrajinska kontraofanziva početkom aprila dovela je do vraćanja većine naselja u Harkovu pod ukrajinsku kontrolu.

11. 45 – EU: Sankcije protiv iranskih entiteta koji su uključeni u rat u Ukrajini

Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je danas u Strazburu da će Evropska unija predložiti sankcije usmjerene protiv iranskih entiteta koji su uključeni u rat u Ukrajini.

“Prvi put predlažemo sankcije protiv iranskih entiteta, među kojima su i oni koji su povezani sa Revolucionarnim gardama, ” rekla je Fon der Lajen, prenosi Reuters.

Predsjednica Evropske komisije je dodala da je deseti paket sankcija protiv Rusije usmjeren na nove zabrane trgovine i kontrole izvoza tehnologije kao što su dronovi, helikopteri i projektili.

11. 15 – Pistorius: Zemlje NATO-a treba da izdvajaju minimalno dva posto BDP za odbranu

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je danas u Briselu da zemlje članice NATO-a treba da izdvajaju minimalno dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu.

“Samo dva odsto neće biti dovoljno. To mora da bude osnova za sve što će uslijediti. Njemačka vlada upravo sada diskutuje o ovoj temi i uskoro će postići dogovor,” izjavio je Pistorius novinarima, prenosi Reuters.

Ministri odbrane NATO-a se spremaju za drugi dan zasijedanja u Briselu, a Ukrajina je pozvala svoje saveznike da ubrzaju isporuku oružja.

10. 45 – Moskva optužuje Tokio za ‘rusofobiju’

Rusija, koja se više decenija spori oko teritorije s Japanom, optužila je Tokio za rusofobiju i izvođenje “opakih napada” zbog njene agresije na Ukrajinu.

Sovjetske trupe zauzele su ostrva na sjeveru Japana na kraju Drugog svjetskog rata, a neriješeno pitanje oko suvereniteta nad lancem ostrva, u Rusiji poznatih kao Kurilski otoci, a u Japanu kao Sjeverne teritorije, spriječio je dvije strane da formalno potpišu mirovni sporazum.

Japan, koji se priključio saveznicima u uvođenju sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, obilježava Dan Sjevernih teritorija 7. februara, kako bi podsjetio svoj narod da su ostrva njihova, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

10. 29 – Još jedan britanski državljanin poginuo u Ukrajini

Još jedan britanski državljanin je poginuo u Ukrajini, objavilo Ministarstvo vanjskih poslova.

To je osmi Britanac koji je izgubio život u Ukrajini tokom ruske invazije koja je počela prije gotovo godinu dana, navodi BBC, a prenosi Beta

“Pružamo podršku porodici britanskog državljanina koji je umro u Ukrajini i u kontaktu smo sa lokalnim vlastima”, rekao je portparol Ministarstva. Nisu objavljene okolnosti pod kojima je taj Britanac izgubio život.

Od početka ruske invazije 24. februara 2022. jedan broj Britanaca je otišao u Ukrajinu da bi se borili na njenoj ili učestvovali u humanitarnim operacijama.

10. 09 – UN nema mandat za istragu eksplozija na Sjevernom toku

Ujedinjene nacije nemaju mandat da istraže eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2”, izjavio je portparol generalnog sekretara UN-a Stephene Dujarric.

Dujarric je rekao da bi UN-u, za sprovođenje bilo kakve istrage, bio potreban određeni mandat od pravnog tijela Ujedinjenih nacija, prenosi TASS.

On je na taj način prokomentarisao vijest da su ruski psolanici podnijeli Državnoj dumi na razmatranje nacrt obraćanja UN-a sa prijedlogom da se sprovede međunarodna istraga eksplozija na gasovodima.

09. 47 – Brisel: Rusija mora da plati obnovu Ukrajine

Evropska radna grupa biće formirana sa ciljem da iskoristi zamrznuta ruska sredstva za rekonstrukciju Ukrajine, saopšteno je iz švedske misije koja trenutno presjedava EU.

“Grupa će izvesti legalnu, finansijsku, političku, ekonomsku analizu o mogućnostima korišćenja zamrznutih ruskih sredstava”, navela je švedska misija, prenosi CNN.

“Rusija mora da plati rekonstrukciju Ukrajine. U isto vrijeme, ovo postavlja neka teška pitanja. Mora sve da se uradi u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Trenutno ne postoji konkretan model”, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson.

09. 23 – Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka 

Recent updates as of 15.02 ⬇️ pic.twitter.com/gyoT1triRY

— UkraineWorld (@ukraine_world) February 15, 2023

09. 01 – Zelenski: Stanje na istoku je teško, borimo se za svaki pedalj

Prvi čovjek Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u svom obraćanju sinoć da je stanje na istoku zemlje teško. U ovom dijelu Ukrajine ruske snage napreduju posljednjih nedjelja, prvenstveno blizu Bahmuta.

“Situacija na frontu je i dalje teška, posebno u Donjeckoj i u Luganskoj oblasti. Tu se doslovno vodi bitka za svaki pedalj ukrajinske zemlje”, rekao je Zelenski i dodao da Rusija žuri da ostvari ciljeve koje je zacrtala u najnovijoj ofanzivi prije nego što Kijev dobije novo oružje.

07.00

U Briselu je počeo drugi dan sastanka ministara odbrane NATO-a na kom se razgovara o odvraćanju i odbrani Alijanse i jačanju podrške Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istakao je tokom sastanka da Alijansa mora da osigura da Ukrajina dobije oružje koje joj je potrebno “da pobijedi u ratu” i da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne sprema za mir, već se “sprema za još rata”.

“Ne vidimo znake da se predsjednik Putin priprema za mir, već naprotiv, da se sprema za nove ofanzive i napade. Utoliko je važnije da članice i partneri NATO pruže više pomoći Ukrajini”, kaže Stoltenberg.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio da je NATO neprijateljska organizacija, koja, kako kaže, to potvrđuje svakog dana i sve jasnije ukazuje na svoju umiješanost u sukob oko Ukrajine.

Za to vrijeme u Ukrajini borbe ne jenjavaju. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta.

“U poslednja tri dana, snage grupe “Vagner” su gotovo sigurno ostvarile male uspjehe oko sjevernog predgrađa Bahmuta, uključujući i selo Krasna Gora”, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Tokom jučerašnjeg dana proglašena je vazdušna opasnost u nekoliko južnih oblasti – uključujući Nikolajev, Herson i Odesu.

Zabilježeni su i artiljerijski udari po ukrajinskim položajima duž istočne linije Donjecka, prvi napadi u novoj ruskoj ofanzivi.

Oslo će poslati osam borbenih tenkova njemačke proizvodnje “leopard 2” i drugu opremu u Ukrajinu kao pomoć u ratu sa Rusijom.