Zelenski: Ukrajina neće biti Putinova posljednja stanica; Lukašenko: Bjelorusija spremna za proizvodnju borbenih aviona sa Moskvom

Rat u Ukrajini – 359. dan. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta, na istoku zemlje. Evropska komisija odustala je od planova da se sankcioniše ruski nuklearni sektor u narednom paketu sankcija. Volodimir Zelenski kaže da je ruska proljećna ofanziva već počela. Detalje pratite uživo na CdM-u.

21. 33 – Američki zakonodavci zatražili od Bajdena slanje aviona F-16 u Ukrajinu

Grupa američkih zakonodavaca poslala je pismo predsjedniku Bajdenu, tražeći od njegove administracije da pošalje borbene avione F-16 u Ukrajinu.

Pet članova Predstavničkog doma tvrdi da je moderne borbene avione potrebno poslati “što je prije moguće” jer bi se “mogli pokazati odlučujućim za kontrolu ukrajinskog vazdušnog prostora ove godine”.

“U tom duhu vođstva i podrške pišemo kako bismo s poštovanjem zatražili da Vaša administracija što prije osigura Ukrajini povećanje sposobnosti nadmoći u vazduhu, uključujući avion F-16 Fighting Falcon koji je Kijev zatražio, ili slične avione četvrte generacije”, stoji u pismu.

20. 35 – Zaharova: Američki ratni huškači podstiču kijevski režim na eskalaciju rata

Rusija je danas optužila Sjedinjene Države da odobravanjem napada na Krim podstiču Ukrajinu na eskalaciju rata pa je upozorila da je Vašington sada direktno uključen u sukob jer “neki ludaci” sanjaju o porazu Rusije.

Moskva je reagovala na izjavu američke podsekretarke Victorije Nuland da Sjedinjene Države smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014., trebao biti u najmanju ruku demilitarizovan i da Vašington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na tom poluostrvu.

“Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: podstičući kijevski režim na dalju eskalaciju rata”, rekla je Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova.

19. 55 -Šolc upozorio na dugi rat u Ukrajini

Samo nekoliko dana prije prve godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je na “dugi rat u toj zemlji”.

“Mislim da je mudro biti spreman za dugi rat i mudro je (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu dati poruku da smo spremni da ostanemo sve vrijeme zajedno uz Ukrajinu i da ćemo je stalno podržavati”, izjavio je Šolc na Minhenskoj bezbjedonosnoj konferenciji.

19. 29 – Nebenzja: Zapad koristi Minske sporazume da naoruža Kijev za rat protiv Rusije

Zapadne zemlje koriste sporazume iz Minska da pripreme Kijev za rat protiv Rusije u sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja, prenosi TASS.

„Zamolio bih naše bivše zapadne partnere, koji će po navici da izgovaraju mantre da je Rusija kriva za sve, da dignu pogled sa svojih papira i odgovore na jednostavno pitanje. Kako to da se to ponavlja iz godine u godinu da podržavate protokole iz Minska, potpisujete dokumente sa nama, dok ste istovremeno držali kamen iza leđa i smatrali proces iz Minska samo dimnom zavjesom da ponovo naoružate kijevski režim i pripremite ga za rat protiv Rusije zarad sopstvenog geopolitičkog interesa“, rekao je on na sastanku Savjeta bezbjednosti UN-a.

Sastanak je inicirala Rusija povodom godišnjice Minskih sporazuma.

19. 05 – Velika delegacija SAD-a u Minhenu, dvostranačka podrška Ukrajini

Velika američka delegacija od skoro 50 kongresmena, iz redova demokrata i republikanaca, prisustvovala je današnjem otvaranju Minhenske bezbjedonosne konferencije, kako bi potvrdila da obje stranke podržavaju pomoć Ukrajini.

“Ovdje smo da bismo poslali jasnu poruku konferenciji i cijelom svijetu: obje stranke u SAD-u apsolutno podržavaju pomoć Ukrajini”, izjavio je vođa republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell, prenosi Reuters.

Premijer Bavarske Markus Zeder rekao je da McConnellova jasna podrška Ukrajini dobrodošla, nakon neizvjesnosti politike administracije bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Republikansko preuzimanje Predstavničkog doma Kongresa na prošlogodišnjim izborima pokrenulo je pitanja o budućnosti američke pomoći Ukrajini.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy izjavio je da za Ukrajinu neće biti “blanco čeka”, dok neki republikanci smatraju da te resurse treba upotrijebiti za rješavanje drugih hitnih problema.

18. 45 – Lukašenko: Bjelorusija spremna za proizvodnju borbenih aviona sa Moskvom

Bjelorusija je spremna da počne proizvodnju borbenih aviona uz malu tehnološku podršku Rusije, saopštio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Bjeloruski predsjednik je konstatovao pozitivne rezultate implementacije projekata supstitucije uvoza u oblasti proizvodnje aviona, prenosi TASS.

Takođe je visoko ocijenio bjelorusko-rusku saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrane, ističući stopostotnu primjenu relevantnih sporazuma od strane Minska.

“Sve ono što smo nedavno, prije oko tri mjeseca dogovorili, u odbrambenom i bezbjednosnom smislu, prošle godine je 100 odsto ispunila bjeloruska strana. Urađeno je sto odsto, pa čak i više”, rekao je Lukašenko.

18. 19 – Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka 

These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of Feb. 17, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/cbkGdTrKGq

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) February 17, 2023

17. 55 – Parlament Slovačke usvojio rezoluciju u kojoj rusku vlast proglašava “terorističkim režimom“

Parlament Slovačke usvojio je novi nacrt rezolucije protiv ruskih napada u Ukrajini i proglasio moskovsku administraciju “terorističkim režimom“, javlja Anadolija.

Za izglasavanje deklaracije glasalo je 78 od 120 poslanika slovačkog parlamenta, a u tekstu rezolucije navedeno je da se treba poštovati ​​pravo ukrajinskog naroda da određuje svoju budućnost, dok je Rusija opisana kao teroristički režim zbog napada na ukrajinsku infrastrukturu i na civile.

“Skupština izražava svoju podršku sveobuhvatnim, međunarodnim naporima za uspostavljanje posebnog suda za procesuiranje zločina agresije na Ukrajinu i za istragu, kazneni progon i kažnjavanje počinitelja zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, navodi se u rezoluciji.

U rezoluciji je takođe navedeno da se neće priznati rezultati referenduma održanih u ukrajinskim regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje.

17. 33 – Ninisto: Sudbina zahtjeva Finske da se pridruži NATO u rukama Turske

Sudbina zahtjeva Finske da se pridruži NATO-u je u rukama Turske, izjavio je danas predsjednik Finske Sauli Niinisto.

“To je izraz naše volje. Stav Turske prema našoj volji je isključivo i samo u rukama Turske”, rekao je Niinisto novinarima na marginama Minhenske bezbjedonosne konferencije, prenio je Reuters.

17. 01 – Stoltenberg: NATO pomno prati odnose Rusije i Kine

NATO budno prati ono što vidi kao bliži angažman između Kine i Rusije, rekao je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

“Pomno pratimo sve veće i jače odnose Kine i Rusije“, rekao je on novinarima na Minhenskoj bezbjedonosnoj konferenciji.

“Vidimo da više djeluju zajedno, imaju vježbe zajedno, imaju mornaričke patrole, zajedno vrše vazdušne patrole” ocijenio je Stoltenberg.

16. 45 – Soroš: Poraz u Ukrajini nosi raspad ‘ruskog carstva’

Milijarder i finansijer Džordž Soros izjavio je kako bi, ako Rusija bude poražena u ratu u Ukrajini, to rezultiralo raspadom onoga što je nazvao “ruskim carstvom”, što bi, kako je rekao, pozdravile bivše sovjetske republike, prenosi Fena pozivajući se na Reuters.

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara pokrenula je jedan od najsmrtonosnijih evropskih sukoba od Drugog svjetskog rata i najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.

16. 29 – Makron: Rusija je osuđena na poraz

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na Minhenskoj bezbjedonosnoj konferenciji da u Ukrajini ne može biti mira dok Rusija ne bude poražena.

“Još nije došao čas dijaloga, jer je Rusija izabrala rat. Rusija je odlučila da gađa civilnu infrastrukturu i počini ratne zločine. Ruski napad mora propasti”, poručio je.

“Jedinstvo i odlučnost važni su kako bi se Ukrajini osigurala sredstva da se vrati za pregovarački sto na prihvatljiv način i radi na dugoročnom miru pod uslovima koje su Ukrajinci odlučili”, dodao je.

Francuski čelnik je potvrdio da je u razgovoru s Putinom prije godinu dana “gotovo povjerovao” da ruski predsjednik nema nikakve veze s Vagnerom, ali smatra kako privatna vojna kompanija djeluje poput “mafijaškog” oružja za počinjenje zločina.

Makron predviđa da je Rusija osuđena na “poraz u budućnosti” jer je ruska agresija konsolidisala državnost Ukrajine, natjerala Finsku i Švedsku da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u i natjerale evropske zemlje da se posvete vlastitoj sigurnosti.

Pozvao je Evropu da više izdvaja za obranu.

16. 21 – Prošle godine Rusi osnovali skoro 4.000 firmi u Crnoj Gori 

Stranci su u Crnoj Gori u 2022. godini osnovali preko 7.000 privrednih društava. Blizu 4.000 osnovali su ruski državljani, što je sedam puta više nego 2021. godine, objavio je Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema tim podacima, Rusi čine 54 odsto osnivača firmi koje su formirane u Crnoj Gori prošle godine.

Opširnije na link-u.

16. 01 – Zelenski: Ukrajina neće biti Putinova posljednja stanica 

“Očito je” da Ukrajina neće biti posljednja stanica invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je Volodimir Zelenski.

“On će nastaviti svoje kretanje do kraja… uključujući sve druge države koje su u nekom trenutku bile dio sovjetskog bloka”, rekao je ukrajinski predsjednik na Münchenskoj bezbjedonosnoj konferenciji putem video veze.

Uprkos upozorenju, Zelenski je takođe rekao da ne misli da Rusija može dobiti rat.

Uporedio je Ukrajinu s Davidom, a Rusiju s Golijatom u biblijskoj priči u kojoj David pobjeđuje, naoružan praćkom.

Rekao je da je David pobijedio Golijata akcijom, a ne razgovorom i da Golijat “nema šanse”.

15. 49 – “Zapadni Balkan u uslovima agresije na Ukrajinu nema potrebnu pažnju”

Zapadni Balkan u uslovima agresije na Ukrajinu nema potrebnu pažnju, kazala je premijerka Estonije Kaja Kalas u toku susreta sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem na početku Minhenske bezbjednosne konferencije.

Opširnije na link-u.

15. 25 – Šolc: Svi koji mogu da daju tenkove Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da svi koji mogu da daju tenkove Ukrajini treba to da učine i da će Njemačka omogućiti donošenje takve odluke obezbjeđivanjem logistike i zaliha, kao i obučavanjem ukrajinskih vojnika na njemačkoj teritoriji.

Nakon što je poželio dobrodošlicu učesnicima Minhenske konferencije o bezbjednosti, Šolc je naglasio da je Ukrajina ujedinjenija nego ikad, te da je to slučaj i sa EU, koja čvrsto stoji iza evropske perspektive Kijeva.

Šolc je naglasio da je Njemačka prekinula svoju dugogodišnju politiku koja predviđa da se ne šalje oružje u zemlje u kojima su u toku sukobi i izrazio uvjerenje da Berlin ne produžava rat u Ukrajini isporukom oružja.

Opširnije na link-u.

15. 05 – Reinders: Rusija treba da plati obnovu Ukrajine

Rusija treba da plati obnovu Ukrajine i da nadoknadi napravljenu štetu, izjavio je danas komesar za pravosuđe Didier Reynders nakon sastanka radne grupe za zamrzavanje i konfiskaciju imovine ruskih i bjeloruskih oligarha koja se u petak sastala u Briselu, a tema sastanka je i procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini.

Generalni tužilac Ukrajine Andrij Kostin je prisustvovao sastanku i izjavio da je rad na tom planu počeo od samog početka ruske agresije, da će više od 99 odsto svih slučajeva ratnih zločina u Ukrajini biti istraženo i procesuirano i da je cilj da se “natjeraju odgovorni da plate” za počinjene zločine.

“Važno je boriti se protiv nekažnjivosti i osigurati da nijedan počinilac nije imun”, naglasio je Reynders.

On je dodao da je do danas zamrznuto 21,5 milijardi eura, a radi se i na drugim resursima, kao što su rezerve Centralne banke Rusije.

14.54 – Rusija: Amerika je sada direktno uključena u rat

Rusija je danas optužila SAD da ohrabruju Ukrajinu da eskalira rat odobravanjem napada na Krim i upozorila da je Vašington sada direktno umiješan u sukob jer „neki ludaci“ sanjaju da pobijede Rusiju.

Moskva je reagovala na izjavu podsekretara SAD Viktorije Nuland da SAD smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, trebalo bar demilitarizovati i da Vašington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na poluostrvu.

“Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: ohrabruju kijevski režim da dalje eskalira rat“, rekla je Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, nakon što su je novinari zamolili da prokomentariše Nulandine izjave.

“Oni isporučuju oružje u ogromnim količinama, obezbjeđuju obavještajne podatke i direktno učestvuju u planiranju borbenih dejstava“, rekla je Zaharova i dodala da neki američki zvaničnici sanjaju da poraze Rusiju kao „ludaci“.

Zapadne i ruske diplomate smatraju da je Krim, sa morskom lukom Sevastopolj, gdje je bazirana ruska Crnomorska flota, najveća potencijalna žarišta ukrajinskog rata.

“Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je u pitanju odluka o tome gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti bezbjedna sve dok Krim ne bude barem demilitarizovan“, rekla je Nulandova.

13:11-Promjene na čelu ruskih vojnih okruga

Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je promjene u rukovodstvu različitih vojnih okruga, prenio je Tas. Andrej Mordvičev je na čelu Centralnog vojnog okruga.

Kako se dodaje, Jevgenij Nikiforov je postavljen za načelnika Zapadnog vojnog okruga, Rustam Muradov Istočnog, a Sergej Kuzovljev načelnik Južnog vojnog okruga.

12:27-Podoljak: Mirovni pregovori kada se ruske trupe povuku

Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je da bi mirovni pregovori sa Moskvom mogli da počnu samo ako se ruske trupe povuku sa teritorije te zemlje, ponovivši stav Kijeva pred Minhensku konferenciju o bezbjednosti.

For decriminalization of global politics and real global security, the war must end with 🇺🇦 victory. Negotiations can begin when RF withdraws its troops from the territory of Ukraine. Other options only give RF time to regroup forces and resume hostilities at any moment.

— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) February 17, 2023

“Za dekriminalizaciju globalne politike i stvarnu globalnu bezbjednost, rat mora da se završi pobjedom Ukrajine”, napisao je na Tviteru Mihailo Podoljak, politički savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kako je dodao, pregovori mogu da počnu kada Rusija povuče svoje trupe sa teritorije Ukrajine.

“Druge opcije samo daju Rusiji vremena da pregrupiše snage i nastavi neprijateljstva u bilo kom trenutku”.

11:48- Zamjenik ukrajinskog ministra: Za nedjelju dana početak pregovora o produženju crnomorske inicijative

Jurij Vaskov, zamjenik ukrajinskog ministra za infrastrukturu kaže da će pregovori o produženju sporazuma o izvozu žitarica preko crnomorskih luka početi za nedjelju dana.

“Mislim da će prevladati zdrav razum i da će se važenje sporazuma produžiti”, dodao je Vaskov.

Crnomorska inicijativa za žito uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske prošlog jula omogućila je izvoz žitarica iz ukrajinskih luka koje je blokirala Rusija nakon napada na Ukrajinu.

08:55-Ukrajina: Rusi su kod Bahmuta ubili pet civila

Ukrajinske vlasti kažu da su Rusi u napadima kod Bahmuta ubili pet civila, tri muškarca i dvije žene.

Takođe, kažu da je ranjeno još devet osoba.

Ubijeni civili su, kažu Ukrajinci, imali između 32 i 66 godina.

08:54- Zelenski: Ne damo ni pedalj teritorije

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski poručio je u noćnom obraćanju da Ukrajina neće pristati da preda ni dio teritorije Rusiji.

07.00

Rusija je tokom jučerašnjeg dana izvela masovni raketni napad na ključne infrastrukturne i vojne ciljeve širom zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Nastavljena je razmjena zarobljenika Kijeva i Moskve – obje strane razmijenile su više od 200 vojnika.

Evropska komisija odustala je od planova da se sankcioniše ruski nuklearni sektor u narednom paketu sankcija.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uoči godišnjice rata, izjavio je u intervjuu za Bi-Bi-Si da je predviđena ofanziva Moskve već počela, kao i da se napadi dešavaju iz više pravaca. Isključio je mogućnost predaje dijela svoje zemlje Rusiji u sklopu mirovnog sporazuma.

“Naravno, moderno oružje ubrzava mir. Oružje je jedini jezik koji Rusija razumije”, rekao je Zelenski.

Za to vrijeme, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko naveo je da je Bjelorusija spremna da se bori zajedno sa Rusijom samo u slučaju agresije na njegovu zemlju, upozorivši da će u tom slučaju rat dobiti sasvim drugačiji karakter.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, u međuvremenu, izjavio je da sukob između država Alijanse i Rusije može biti dugoročan, kao i da bi Alijansa morala da bude spremna za takav rasplet događaja.