U susret posjeti Pensa: Više od 100 godina prijateljskih odnosa SAD i CG

Potpredsjednik SAD Majk Pens zvanično će posjetiti Crnu Goru na poziv predsjednika Vlade Duška Markovića, koji je i domaćin specijalnog sastanka lidera država članica Američko-jadranske povelje (A5), koji će biti održan 2. avgusta u Podgorici.

Pens je najviši američki zvaničnik koji će posjetiti Crnu Goru u više od stotinu godina od kada su dvije države uspostavile diplomatske odnose.

“Biće to do sada najvažniji međunarodni skup održan u Crnoj Gori, jer su pozivi za učešće upućeni liderima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije, koji uz Crnu Goru čine format A5, kao i državama sa statusom posmatrača – Srbiji, Kosovu i Sloveniji. Posjeta, koja će uslijediti nakon nedavnih sastanaka Markovića u Vašingtonu sa Pensom i državnim sekretarom Reksom Tilersonom, još jedna je potvrda odličnih političkih odnosa Crne Gore i SAD i strateškog partnerstva dvije zemlje”, saopšteno je iz Vlade.

Marković je pozvao Pensa u zvaničnu posjetu prilikom službenih razgovora 5. juna u Bijeloj kući.

“To će biti prva posjeta regionu najvišeg zvaničnika i prvog saradnika predsjednika SAD Donalda Trampa”, kaže se u saopštenju.

Konzulat otvoren 1918.

Diplomatski i tradicionalno prijateljski odnosi SAD i Crne Gore traju skoro 100 godina. Nakon 1878. godine i priznanja na Berlinskom kongresu, Crna Gora počinje da otvara i sopstvena diplomatska predstavništva u inostranstvu. U godinama postojanja njenog međunarodnog subjektiviteta otvorena samo četiri poslanstva u inostranstvu – u Carigradu (1879), Beogradu (1913), Parizu (1916) i Vašingtonu (1918).

Crnogorsko poslanstvo u Vašingtonu otvoreno je sredinom 1918. godine, u vrijeme nastojanja crnogorske emigrantske vlade da pridobije vladu SAD za podršku očuvanju državne nezavisnosti Crne Gore poslije završetka Prvog svjetskog rata. Za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra u Vašingtonu imenovan je dr Anto Gvozdenović, generalni ađutant kralja Nikole. Dr Anto Gvozdenović je septembra 1918. predao akreditivna pisma predsjedniku SAD Vudrou Vilsonu, a na toj funkciji ostaće do kraja godine. Nakon njega, dužnost crnogorskog poslanika u Vašingtonu od decembra 1918. do aprila 1919. godine obavljao je Đoko Matanović, a od 1919. do 1921. godine Jevrem Šaulić.

Kontakti naših državnika sa američkim zvaničnicima, međutim, imaju znatno dužu istoriju. Krajem marta ili početkom aprila 1851. godine Petar II Petrović Njegoš je posjetio američki ratni brod „Nezavisnost“ koji je bio usideren u napuljskoj luci u Italiji. U vrijeme kada je Njegoš boravio u Napulju, u napuljskom zalivu je bila usidrena američka mediteranska eskadrila, čiji je zastavni brod nosio ime „Nezavisnost“. Njegoš je specijalnim čamcem dočekan na obalu i prevežen na američki ratni brod “Nezavisnost”. Njegoš je po rangu bio vladalac, po rangu jedan od najviših gostiju koji je u to vrijeme posjetio brod.
Nenadović u svojim Pismima iz Italije navodi da je Njegoša u posjetu brodu pozvao tadašnji komandant eskadrona Čarls Morgan.

Sredinom marta 1880. godine Crnu Goru je posjetio američki diplomata Džon A. Kason, koji je bio američki poslanik u Austro-Ugarskoj. Vrijeme u koje je Kason posjetio Crnu Goru bilo je pogodno za jednog diplomatu koji je držao do funkcje. Upravo kada je Kason posjetio Crnu Goru, Porta je prihvatila crnogorski predlog o razmjeni teritorija, i dobila Bar i Ulcinj.

Odnosi sa Kraljevinom Crnom Gorom 

U Vašingtonskoj nacionalnoj arhivi postoji vrlo zanimljiv izvještaj američkog poslanka kod crnogorske vlade Ričmonda Pirsona. Sadržaj tog izvještaja umnogome pojašnjava poziciju spoljne politike kralja Nikole u posljednjem periodu njegove vladavine.

Izvještaj koji je Pirson poslao svojoj Vladi nosi datum 22. maj 1909. godine. Pisan je u Atini, i u njemu se govori o značajnom razgovoru koji je Pirson imao na Cetinju sa tadašnjim predsjednikom crnogorske Vlade Lazarom Tomanovićem. Pirson je došao da preda opozivna pisma i tada je, u zgradi iza Biljarde, razgovarao sa Tomanovićem. Tomanović je bio ovlašten da Pirsonu prenese poruku kako je Crna Gora spremna i pripravna da Amerikancima ustupi jedan dio svoje teritorije za izgradnju vojne pomorske baze i stanice za snabdijevanje američke flote

Kralj Nikola je istakao želju da Crna Gora ostvari vojnu saradnju sa SAD i ponudio američkoj vojnoj mornarici uvalu Valdanos i grad Ulcinj.

Nakon toga, uslijedila je i američka inicijativa, odakle je stigao predlog za otvaranje Konzulata SAD u Baru. U svom izvještaju Kason se osvrnuo i na crnogorske luke. U to vrijeme, Bar je privukao pažnju Amerikanaca. Osjetili su njegov značaj. Prije nego što će doći u Crnu Goru, Kason je uputio predlog svojoj Vladi da otvori američki konzulat u Baru, vjerujući, kako sam kaže u izvještaju, da je barska luka koja je ustupljena Crnoj Gori Berlinskim ugovorom, ostala bitno onakva kakva je ostala ranije. Međutim, kada je posjetio Crnu Goru i dobio informacije o njoj, on je povukao predlog, jer je konstatovao da je grad razrušen i raseljen usljed vojnih operacija koje su prethodile Stefanskom ugovoru i da je teško da se luka može uopšte koristiti. U vezi sa ovim posljednjim, izgleda da Kason nije bio dobro obaviješten.

Nakon tih događaja, uslijedio je I svjetski rat i Crna Gora više nije bila nezavisna država.

Interesantno je, međutim, da su SAD zatvorile crnogorski konzulat u Vašingtonu tek 1921. iako je Kraljevina Jugoslavija u čiji je sastav ušla i Crna Gora postojala već tri godine.

Uspješna saradnja u novijoj istoriji

Do dolaska potpredsjednika SAD Majka Pensa, koji je najavljen za prekosjutra, najviši nivo posjete imali smo 26. septembra 2006. godine kada je u Crnu Goru doputovao državni sekretar za odbranu SAD Donald Ramsfeld.

“Nova nezavisna crnogorska nacija želi da učestvuje u globalnom ratu protiv terorizma, a SAD su spremne da joj pomognu nakon današnjeg prvog susreta visokih zvaničnika obje nacije u Podgorici”, bila je poruka koja je poslata iz Podgorice cijelom svijetu. Proteklih nekoliko godina bilo je više susreta zvaničnika Crne Gore i SAD. Ove godine 8. maja predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastao se u Vašingtonu sa državnim sekretarom SAD Reksom Tilersonom.

Tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović bio je gost 20. septembra prošle godine na tradicionalnom prijemu koji priređuje predsjednik SAD Barak Obama za šefove delegacija na zasijedanju Generalne skupštine UN.

Ministar odbrane Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić 8-11. juna 2016. godine, boravila je u posjeti Vašingtonu i tom prilikom se srela, između ostalih, sa zamjenikom sekretara odbrane Robertom Vorkom i zamjenikom pomoćnika sekretara odbrane zaduženim za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Majklom Karpenterom.

Prošle godine 31. maja, predsjedavajući Parlamentarne skupštine NATO kongresmen SAD-a Majkl Tarner boravio je u posjeti Crnoj Gori i sreo se s predsjednikom Filipom Vujanovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade Crne Gore Duškom Markovićem i predsjedavajućim Skupštine Crne Gore Milutinom Simovićem. Nekoliko dana prije toga u Podgorici je boravio i zamjenik pomoćnika državnog sekretara Stejt dipartmenta za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji.

Takođe prošle godine 14-16. marta tadašnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić boravio je u radnoj posjeti Vašingtonu.

Tom prilikom, održani su sastanci sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Hojtom Jiem, predsjedavajućim Parlamentarne skupštine NATO kongresmenom Majklom Tarnerom i izvršnim potpredsjednikom Atlantskog savjeta SAD Dejmonom Vilsonom. Veoma značajan susret dogodio se 8. februara 2015. godine, kada se tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović sastao sa potpredsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom na marginama 51. Konferencije o bezbjednosti – najznačajnijem globalnom bezbjednosnom forumu u Minhenu.

Inače, prva zvanična posjeta predsjednika nezavisne Crne Gore SAD-u realizovana je 1-4. maja 2007. godine. Državnu delegaciju su činili: predsjednik države Filip Vujanović, ministri vanjskih poslova i odbrane Milan Roćen i Boro Vučinić.

Predsjednik Vujanović se susreo sa potpredsjednikom Dikom Čejnijem, državnom sekretarkom Kondolizom Rajs, sekretarom za odbranu Robertom Gejtsom, savjetnikom predsjednika Buša za nacionalnu bezbjednost Stivenom Hedlijem. Tom prilikom potpisan je SOFA sporazum.

Nerealne ambicije kralja Nikole

Da je Crna Gora oduvijek željela da ostvari vojnu saradnju sa SAD, govori i podatak da je nakon prve posjete američkog izaslanika Crnoj Gori, kralj Nikola uputio otvoreno pismo američkoj vladi, u kojem je istakao želju da Crna Gora ostvari vojnu saradnju sa Crnom Gorom i ponudio djelove svoje teritorije američkoj vojnoj mornarici i to uvalu Valdanos i grad Ulcinj.

U izvještaju koji je Pirson poslao Stejt dipartmentu stoji:

„Da je knez i skupština, nakon što su razmotrile prošlu istoriju i sadašnji položaj SAD, ozbiljno žele da ustupe SAD zauvijek i besplatno, bezuslovno i bezrezervno zaliv Valdanos sa obalnim pojasom, sa ciljem da omoguće SAD da izgrade bazu i instaliraju stanicu za snabdijevanje američke flote u evropskim vodama. Uslijedio je odgovor američke strane koji je sadržao i stručno mišljenje američkog Dipartmenta za mornaricu i on je bio krajnje negativan. Istoričari su ocijenili da je ova ponuda bila nerealna i da bi američko prisustvo kroz jednu vojnu bazu na teriotriji Crne Gore izazvalo određene nesuglasice među velikim silama na nestabilnom Balkanu koji je u to vrijeme Austro-Ugarska držala pod topovima.

Unapređenje ekonomskih odnosa

U cilju unapređenja poslovnih i ekonomskih odnosa dvije države i promocije daljih ulaganje američkih investitora, u Podgorici je 19. novembra 2008. godine osnovano predstavništvo Američke privredne komore.

Kancelarija Američko-crnogorskog poslovnog savjeta u Podgorici otvorena je 16. decembra 2008. godine. Savjet je osnovan 19. marta 2008. u Baltimoru kao privatna, neprofitna organizacija čiji su članovi američki i crnogorski preduzetnici i predstavlja centar za saradnju sa čitavim regionom.

Kancelarija Savjeta je ujedno i ovlašćeno trgovinsko predstavništvo države Merilend, koje zastupa ovu saveznu državu u Crnoj Gori i svim zemljama Zapadnog Balkana.